Rodij: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 15: | Redak 15: | ||
e_konfiguracija = 4d8 5s1 |
e_konfiguracija = 4d8 5s1 |
||
}} |
}} |
||
Rodij ([[grčki|grčka]] riječ ''rhodon'' znači ''ruža''), [[prijelazni metali|prijelazni metal]] devete grupe koji osim toga pripada i skupini [[platinski metali|platinskih metala]]. Otkrio ga je [[1803.]] godine u platinskoj rudi engleski kemičar W. H. Wollaston, ubrzo nakon otkrića |
Rodij ([[grčki|grčka]] riječ ''rhodon'' znači ''ruža''), [[prijelazni metali|prijelazni metal]] devete grupe koji osim toga pripada i skupini [[platinski metali|platinskih metala]]. Otkrio ga je [[1803.]] godine u platinskoj rudi engleski kemičar W. H. Wollaston, ubrzo nakon otkrića [[paladij]]a. Srebrno-bijele je boje, a u prirodi se najčešće nalazi u platinskim rudama. Koristi se u [[legura]]ma s [[platina|platinom]] i kao [[katalizator]]. Rodij je najskuplji [[dragocjeni metal]] (u listopadu 2007 bio je oko 8 puta skuplji od zlata). |
||
[[Image:Rhodium_foil_and_wire.jpg|right|thumb|260px|Rodijeva žica i folija]] |
[[Image:Rhodium_foil_and_wire.jpg|right|thumb|260px|Rodijeva žica i folija]] |
Inačica od 30. listopada 2007. u 09:28
H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Rodij | ||
---|---|---|
| ||
Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
Rodij Rh 45 | |
Kemijska skupina | prijelazni metali | |
Grupa, perioda, Blok | 9, 5, d | |
Izgled | ||
Gustoća1 | 12410 kg/m3 | |
Tvrdoća | ? | |
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
J mol–1 K–1 | |
Talište | °C | |
Vrelište3 | °C | |
Toplina taljenja | kJ mol-1 | |
Toplina isparavanja | kJ mol-1 | |
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
Atomska svojstva | ||
Atomska masa | 102.90550(2) | |
Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d8 5s1 |
Rodij je kemijski element atomskog (rednog) broja 45 i atomske mase 102.90550(2). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Rh. Rodij (grčka riječ rhodon znači ruža), prijelazni metal devete grupe koji osim toga pripada i skupini platinskih metala. Otkrio ga je 1803. godine u platinskoj rudi engleski kemičar W. H. Wollaston, ubrzo nakon otkrića paladija. Srebrno-bijele je boje, a u prirodi se najčešće nalazi u platinskim rudama. Koristi se u legurama s platinom i kao katalizator. Rodij je najskuplji dragocjeni metal (u listopadu 2007 bio je oko 8 puta skuplji od zlata).
Svojstva
Elementarni rodij je materijal visoke temperature tališta (1964 °C) i vrelišta (3695 °C). Gustoća pri sobnoj temperaturi iznosi 12,41 g/cm3. Otporan je na djelovanje kiselina, a u zlatotopci se polako otapa. Potpuno se otapa jedino u sumpornoj kiselini. S nemetalima (kisik, klor) reagira jedino na visokim temperaturama. Najvažnije oksidacijsko stanje je +3, a postoje još i +2 i +4.
Primjena
Najvažnija primjena rodija je u legurama platine i paladija kojima poboljšava čvrstoću. Ove se legure koriste u zavojnicama za peći, cijevima za proizvodnju staklenih vlakana, elemenatima termočlanaka, elektrodama u svječicama zrakoplova i laboratorijskim reaktorima. Vrlo je važna njegova primjena kao katalizatora u brojnim industrijskim procesima. Zajedno s platinom i paladijem koristi se kao katalizator u katalitičkim pretvornicima motora s unutarnjim sagorijevanjem.