Cirenska škola: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. studenoga 2007. u 18:47

Kirenjani su sljedbenici grčke filozofske škole, koju je osnovao Sokratov učenik Aristip iz Kirene oko 380. p. n. e.

Apsolutizirajući eudaimonističku stranu Sokratove etike, prema kojoj je sreća cilj moralnog djelovanja, oni dobro određuju kao nasladu, koja proizlazi iz zadovoljenog htijenja. Pri tome je svejedno što je predmet htijenja i naklonosti, jer je prvenstveno riječ o intenzitetu osjećaja zadovoljstva, koje je ipak najjače kod osjetilnog tjelesnog užitka. Prema Kirenjanima, krepost nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim, istinski uživati može samo obrazovan čovjek, koji zna razumno procijeniti i među različitim užicima odabrati one koji omogućuju najvišu ugodu, tj. onu koja je pomiješana s najmanje neugode.

Relevantni članci

Nedovršeni članak Cirenska škola koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Inačica od 29. listopada 2007. u 22:24 uredi Pavao Zornija (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.535 edits m m ← Starija izmjena		Inačica od 3. studenoga 2007. u 18:47 uredi ukloni ovu izmjenu Pavao Zornija (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.535 edits m m Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	'''Kirenjani''' su sljedbenici grčke filozofske škole, koju je osnovao Sokratov učenik [[Aristip]] iz Kirene oko 380. p. n. e.		'''Kirenjani''' su sljedbenici grčke filozofske škole, koju je osnovao Sokratov učenik [[Aristip iz Kirene]] oko [[380. p. n. e.]]

	Apsolutizirajući [[eudaimonizam\|eudaimonističku]] stranu [[Sokrat]]ove [[etika\|etike]], prema kojoj je [[sreća]] cilj moralnog djelovanja, oni dobro određuju kao nasladu, koja proizlazi iz zadovoljenog [[volja\|htijenja]]. Pri tome je svejedno što je predmet htijenja i naklonosti, jer je prvenstveno riječ o intenzitetu osjećaja zadovoljstva, koje je ipak najjače kod osjetilnog tjelesnog užitka. Prema Kirenjanima, [[vrlina\|krepost]] nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim, istinski uživati može samo obrazovan čovjek, koji zna razumno procijeniti i među različitim užicima odabrati one koji omogućuju najvišu ugodu, tj. onu koja je pomiješana s najmanje neugode.		Apsolutizirajući [[eudaimonizam\|eudaimonističku]] stranu [[Sokrat]]ove [[etika\|etike]], prema kojoj je [[sreća]] cilj moralnog djelovanja, oni dobro određuju kao nasladu, koja proizlazi iz zadovoljenog [[volja\|htijenja]]. Pri tome je svejedno što je predmet htijenja i naklonosti, jer je prvenstveno riječ o intenzitetu osjećaja zadovoljstva, koje je ipak najjače kod osjetilnog tjelesnog užitka. Prema Kirenjanima, [[vrlina\|krepost]] nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim, istinski uživati može samo obrazovan čovjek, koji zna razumno procijeniti i među različitim užicima odabrati one koji omogućuju najvišu ugodu, tj. onu koja je pomiješana s najmanje neugode.