Petar Abelard: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 6. studenoga 2007. u 23:20

Petar Abelard (latinski: Petrus Abaelardus, francuski: Pierre Abélard ili Pierre Abailard ; Le Pallet kod Nantesa, 1079. - St. Marcel, 21. travnja 1142.), francuski filozof

Bio je francuski filozof kršćanske skolastike (zrele faze srednjovjekovne filozofije, nakon razdoblja patristike). Abelard je puno radio na problemu univerzalija, i nije ga lahko svrstati ni u realiste niti u nominaliste. Uobičajeno ga se stoga smatra konceptualistom: ono opće, po njemu, nije ni puka riječ, a ni transcendentna zbiljnost, nego je pojam u ljudskom umu. Zbog svojih djela bio je osuđivan (na Saboru u Soissonu 1121. te na Saboru u Sensu 1141.), a zbog svoje ljubavi spram Heloize kastriran, nakon čega su oboje stupili u samostane.

Djela

De unitate et trinitate divina
Theologia Christiana
Sic et non
Scito te ipsum
Povijest nevolja
Dialogus inter Judaeum
Philosophum et Christianum

Relevantni članci

Nedovršeni članak Petar Abelard koji govori o filozofu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 '''Petar Abelard''' ([[latinski]]: ''Petrus Abaelardus'', [[francuski]]: ''Pierre Abélard'' ili ''Pierre Abailard'' ; [[Le Pallet]] kod [[Nantes]]a, [[1079]]. - [[St. Marcel]], [[21. travnja]] [[1142]].), francuski filozof
-Bio je francuski filozof kršćanske [[Skolastika|skolastike]] (zrele faze srednjovjekovne filozofije, nakon razdoblja patristike). Abelard je puno radio na [[Problem univerzalija|problemu univerzalija]], i nije ga lahko svrstati ni u [[Realizam|realiste]] niti u [[Nominalizam|nominaliste]]. Uobičajeno ga se stoga smatra konceptualistom: ono opće, po njemu, nije ni puka riječ, a ni transcendentna zbiljnost, nego je pojam u ljudskom umu. Zbog svojih djela bio je osuđivan (na Saboru u Soissonu 1121 te na Saboru u Sensu 1141), a zbog svoje ljubavi spram Heloize kastriran, nakon čega su oboje stupili u samostane.
+Bio je francuski filozof kršćanske [[Skolastika|skolastike]] (zrele faze srednjovjekovne filozofije, nakon razdoblja patristike). Abelard je puno radio na [[Problem univerzalija|problemu univerzalija]], i nije ga lahko svrstati ni u [[Realizam|realiste]] niti u [[Nominalizam|nominaliste]]. Uobičajeno ga se stoga smatra konceptualistom: ono opće, po njemu, nije ni puka riječ, a ni transcendentna zbiljnost, nego je pojam u ljudskom umu. Zbog svojih djela bio je osuđivan (na Saboru u Soissonu [[1121.]] te na Saboru u Sensu [[1141.]]), a zbog svoje ljubavi spram Heloize kastriran, nakon čega su oboje stupili u samostane.
+== Djela ==
+# ''De unitate et trinitate divina''
+# ''Theologia Christiana''
+# ''Sic et non''
+# ''Scito te ipsum''
+# ''Povijest nevolja''
+# ''Dialogus inter Judaeum''
+# ''Philosophum et Christianum''
 == Relevantni članci ==
@@ Redak 15: / Redak 23: @@
 [[Kategorija:Francuski filozofi|Abelard, Petar]]
 [[Kategorija:Srednjovjekovni filozofi|Abelard, Petar]]
+[[Kategorija:Kršćanska skolastika]]
 [[bg:Пиер Абелар]]
 [[ca:Pere Abelard]]