Visinomjer: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: hu:Nyomásmagasság
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
Redak 16: Redak 16:
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]


[[ar:مقياس الإرتفاع]]
[[cs:Výškoměr]]
[[cs:Výškoměr]]
[[da:Højdemåler (luftfart)]]
[[da:Højdemåler (luftfart)]]

Inačica od 20. studenoga 2007. u 13:05

Visinomjer

Visinomjer je instrument koji mjeri visinu leta zrakoplova. Obzirom na neravnine Zemljinog tla, razlikuju se apsolutna i relativna visina. Pod apsolutnom visinom leta podrazumijeva se vertikalno rastojanje između zrakoplova i površine mora (nadmorska visina), dok relativnu visinu predstavlja visina zrakoplova iznad terena preko kojeg leti.

Visinomjerima koji mjere apsolutnu visinu princip rada zasniva se na mjerenju statičkog tlaka okolnog zraka koji se mijenja u zavisnosti od visine. U biti, to su aneroidni barometri, čija je skala razdijeljena tako da svaka podjela odgovara određenoj visini.

Shema jednostavnog visinomjera

Shema rada jednostavnog visinomjera prikazana je slici. Osnovni pogonski element ovakvih visinomjera je aneroidna kapsula (1) iz koje je izvučen zrak. Pri promjeni zračnog tlaka kapsula se deformira i preko prijenosnog mehanizma (poluge (2), osovine(3), prijenosnih zupčanika (4) i (5)) okreće kazaljku. Bimetalne poluge (6) i (7) koje se nalaze u sklopu prijenosnog mehanizma služe kao elementi za temperaturnu kompenzaciju. Hermetička kutija instrumenta spojena je sa statičkim vodom pitot-cijevi kako bi na kapsulu djelovao stvarni statički tlak zraka, koji vlada na određenoj visini. Dugme (8) služi za podešavanje skale visinomjera. Iza kazaljke se nalazi skala razdijeljena na određen broj podjela. Kod jednostavnih visinomjera razmak između dvije susjedne podjele označava visinsku razliku od najmanje 20 metara. Pomoću ovakvih visinomjera ne može se sasvim precizno očitati visina. Veća preciznost nije ni potrebna ukoliko se let odvija u uvjetima dobre vanjske vidljivosti. Barometarski način mjerenja visine ne daje veliku točnost pošto statički zrak na određenoj visini nije uvijek isti već se mijenja u zavisnosti od opće meteorološke situacije. Visinomjeri su tvornički baždareni na uvijete Standardne atmosfere koja točno definira zakonitosti po kojima se mijenjaju tlak, gustoća i temperatura zraka u zavisnosti od visine, kao i vrijednosti ovih veličina na zemlji. Atmosferski tlak je promjenjiv i vrlo rijetko odgovara standardnim uvjetima. S obzirom da preračunavanje vrijednosti na standardne uvjete zahtijeva utrošak vremena kojeg pilot nema, visinomjeri se kontroliraju tako da im se pomoću odgovarajućeg dugmeta (8) može podešavati skala. Neposredno pred polijetanje pilot okretanjem tog dugmeta okreće skalu dok joj se nulta podjela ne poklopi s kazaljkom. Na taj način visinomjer je podešen tako da pokazuje relativnu visinu zrakoplova u odnosu na polazni aerodrom.

Princip rada relativnih visinomjera zasniva se na mjerenju vremena koje protekne od trenutka emitiranja do trenutka prijema zvučnih, radio ili radarskih signala. Zvučni ili elektromagnetski valovi emitiraju se vertikalno naniže, putuju, odbijaju se i vraćaju u prijemni sklop instrumenta. Specijalni uređaj mjeri vrijeme od trenutka emitiranja do trenutka prijema signala. S obzirom da se zvučni i elektromagnetski valovi kreću konstantnom brzinom, vrijeme njihovog putovanja zavisi od prijeđenog puta. Polovina prijeđenog puta predstavlja relativnu visinu zrakoplova.

Vidi također