Kotar: razlika između inačica
sredio neke sitnice, podijelio na poglavlja |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Kotar''' ([[latinski jezik|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija|županije]], a veću od [[općina|općine]]. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska|Hrvatske]]. |
'''Kotar''' ([[latinski jezik|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija|županije]], a veću od [[općina|općine]]. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska|Hrvatske]]. |
||
== Prije 1918. == |
|||
U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] postojali su „desetinski kotarevi“, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri. |
U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] postojali su „desetinski kotarevi“, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri. |
||
Na području [[Vojna krajina|Vojne krajine]] krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva [[1848]]. U [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], nakon povratka Vojne krajine ([[1881]].), vladinom su uredbom od [[30. lipnja]] [[1886.]] sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je [[1914]]. 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. ''districtus''), a okruzi na općine (lat. ''communitates'' ili ''iudicatus''). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu [[Mađarska|Ugarskog kraljevstva]] koje je [[1914]]. imalo 442 kotara ([[mađarski jezik|mađ.]] ''járás''). I [[Dalmacija]] pod [[Austrija|austrijskom]] vlašću bila je podijeljena na kotareve. |
Na području [[Vojna krajina|Vojne krajine]] krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva [[1848]]. U [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], nakon povratka Vojne krajine ([[1881]].), vladinom su uredbom od [[30. lipnja]] [[1886.]] sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je [[1914]]. 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. ''districtus''), a okruzi na općine (lat. ''communitates'' ili ''iudicatus''). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu [[Mađarska|Ugarskog kraljevstva]] koje je [[1914]]. imalo 442 kotara ([[mađarski jezik|mađ.]] ''járás''). I [[Dalmacija]] pod [[Austrija|austrijskom]] vlašću bila je podijeljena na kotareve. |
||
== 1918. - 1991. == |
|||
Podjela na kotareve ostat će i unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (ovom [[hrvatski jezik|hrvatskom]] nazivu odgovarao je [[srpski jezik|srpski]] naziv „srez“), te kasnije u [[Druga Jugoslavija|drugoj Jugoslaviji]]. Kotarevi su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotarevi su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina. |
Podjela na kotareve ostat će i unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (ovom [[hrvatski jezik|hrvatskom]] nazivu odgovarao je [[srpski jezik|srpski]] naziv „srez“), te kasnije u [[Druga Jugoslavija|drugoj Jugoslaviji]]. Kotarevi su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotarevi su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina. |
||
== U suvremenoj Hrvatskoj == |
|||
⚫ | |||
U neovisnoj Republici Hrvatskoj Ustav je propisao kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad. |
|||
⚫ | Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu [[Sisačko-moslavačka županija|Županije Sisačko-Moslavačke]] i Kotar Knin u sastavu tada postojeće [[Zadarska županija|Županije Zadarsko]]-[[Šibensko-kninska županija|Kninske]]. Ta dva kotara, zbog okupacije i neprihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem. Također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin. |
||
Prestali su postojati [[11. svibnja]] [[2000]]. donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a kao dio županija prestali su postojati [[7. veljače]] [[1997]]. |
|||
== Vidi također == |
== Vidi također == |
||
Redak 18: | Redak 25: | ||
*[[Kotarevi u FNRJ]] |
*[[Kotarevi u FNRJ]] |
||
=== Zakoni korišteni kao izvori === |
|||
== Izvori == |
|||
*Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 65/91., 70/91, 27/92, 34/92 - pročišćeni tekst, 68/95, 46/00, 51/00, 105/00 - pročišćeni tekst). |
*Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 65/91., 70/91, 27/92, 34/92 - pročišćeni tekst, 68/95, 46/00, 51/00, 105/00 - pročišćeni tekst). |
||
*Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94) |
*Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94) |
||
Redak 25: | Redak 31: | ||
===Ostali izvori=== |
===Ostali izvori=== |
||
*Ivo Krbek: Pravo javne uprave FNRJ, Birozavod, Zagreb, 1960. |
*Ivo Krbek: ''Pravo javne uprave FNRJ'', Birozavod, Zagreb, 1960. |
||
*Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1978. |
*''Opća enciklopedija'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1978. |
||
*Zdravko Tomac: Općina u političkom sistemu, Zagreb, 1987. |
*Zdravko Tomac: ''Općina u političkom sistemu'', Zagreb, 1987. |
||
*Zlatko Herkov: Općinski proračuni u teoriji i praksi, Zagreb, 1945. |
*Zlatko Herkov: ''Općinski proračuni u teoriji i praksi'', Zagreb, 1945. |
||
[[Kategorija:Podnacionalni entiteti]] |
[[Kategorija:Podnacionalni entiteti]] |
Inačica od 28. studenoga 2007. u 18:38
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području Hrvatske.
Prije 1918.
U 15. stoljeću postojali su „desetinski kotarevi“, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri.
Na području Vojne krajine krajem 18. stoljeća postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva 1848. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, nakon povratka Vojne krajine (1881.), vladinom su uredbom od 30. lipnja 1886. sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je 1914. 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. districtus), a okruzi na općine (lat. communitates ili iudicatus). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu Ugarskog kraljevstva koje je 1914. imalo 442 kotara (mađ. járás). I Dalmacija pod austrijskom vlašću bila je podijeljena na kotareve.
1918. - 1991.
Podjela na kotareve ostat će i unutar Kraljevine Jugoslavije (ovom hrvatskom nazivu odgovarao je srpski naziv „srez“), te kasnije u drugoj Jugoslaviji. Kotarevi su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotarevi su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina.
U suvremenoj Hrvatskoj
U neovisnoj Republici Hrvatskoj Ustav je propisao kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu Županije Sisačko-Moslavačke i Kotar Knin u sastavu tada postojeće Županije Zadarsko-Kninske. Ta dva kotara, zbog okupacije i neprihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem. Također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin.
Prestali su postojati 11. svibnja 2000. donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a kao dio županija prestali su postojati 7. veljače 1997.
Vidi također
Zakoni korišteni kao izvori
- Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 65/91., 70/91, 27/92, 34/92 - pročišćeni tekst, 68/95, 46/00, 51/00, 105/00 - pročišćeni tekst).
- Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94)
- Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06)
Ostali izvori
- Ivo Krbek: Pravo javne uprave FNRJ, Birozavod, Zagreb, 1960.
- Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1978.
- Zdravko Tomac: Općina u političkom sistemu, Zagreb, 1987.
- Zlatko Herkov: Općinski proračuni u teoriji i praksi, Zagreb, 1945.