Akan jezik

Izvor: Wikipedija

Akan jezik (ISO 639-3: aka), jezik, odnosno makrojezik istoimene podskupine, šire skupine centralnih tano jezika, kojim govori 8 300 000 ljudi (2004 SIL) u Gani. Ovaj makrojezik sastoji se od individualnih jezika fanti [fat] i twi [twi] svaki s nekoliko dijalekata.

Postoji mnogi dijalekti: agona, anomabo fanti, abura fanti, gomua; ahafo, akuapem (akwapem twi, akuapim, akwapi, twi), akyem (akyem bosome), asante (ashante twi, asanti, achanti), asen, dankyira, fante (fanti, mfantse) i kwawu (kwahu).[1]

Glasovi[uredi | uredi kôd]

35: ph b kh g cC cCW djjF djjFW f CW m h i i~ I I~ e a a~ u u~ U U~ o O j th E d s n r nj njW wj[2]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Dolphyne, F.A. 1988. The Akan (Twi-Fante) Language: Its Sound Systems and Tonal Structure. Ghana Universities Press, Accra.
  • Ladefoged, P. 1964. A Phonetic Study of West African Languages. Cambridge University Press.
  • Schachter, P. and Fromkin, V.A. 1968. A Phonology of Akan: Akuapem, Asante, Fante (UCLA Working Papers in Phonetics 9). Phonetics Laboratory, University of California, Los Angeles.
  • Stewart, J.M. 1967. Tongue root position in Akan vowel harmony. Phonetica 16: 185-204.
  • Welmers, W.E. 1946. A Descriptive Grammar of Fanti (Language Dissertation 39). Linguistic Society of America, Philadelphia.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]