Apalačko gorje

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "gorje".
(Primjeri uporabe predloška)
Apalači
Pogled na Blue ridge mountain parkway, dio Apalačkog gorja

Apalačko gorje ili Apalači (engleski: Appalachian Mountains; ime su dobie po Apalachee Indijancima) su planinski masiv koji se proteže duž istočne obale Sjeverne Amerike.

Apalači su stari oko 400 milijuna godina, te su u usporedbi s mladim planinskim lancima Himalaja, Stjenjak (Rocky Mountains) i Alpe najstarije planine na svijetu. Ime su dobile po autohtonom indijanskom plemenu Apalachee. Danas imaju sva obilježja jedne posebne regije, kao jedinstveni kulturni prostor - Apalačija (Appalachia).[1]

Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]

Apalači gorje se prostire u dužini od 2400 km od sredine Alabame (od rijeke Mississippi) na jugu, sve do kanadskog otoka Newfoundland i Zaljeva Saint Lawrence na sjeveru - Long Range Mountains. Lanac je podjeljen velikim riječnim dolinama i visoravnima u manje planinske masive. Apalači su nisko gorje blagih padina i zaobljenih vrhova, prosječne visine 900 metara. Najviši vrh Apalačija je Mount Mitchell u Sjevernoj Karolini od 2037 metara, to je ujedno i najviši vrh u Americi istočno od rijeke Mississippi.
Masiv Apalači dijeli se u tri grupe;

Najviši vrhovi[uredi | uredi kôd]

Geološka karta Apalačijskih planina

Apalači u povijesti[uredi | uredi kôd]

Apalačke planine bile su prva granica do koje su se prvi engleski doseljenici naseljavali, one su im predstavljale realnu prepreku na putu prema zapadu i tijekom cijelog 17. stoljeća i velikim dijelom 18. stoljeća predstavljale su granicu iza koje se prostirao Divlji zapad.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. The Appalachian Region - Appalachian Regional Commission (engl.). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2008. Pristupljeno 24. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Apalačko gorje