Belfast

Koordinate: 54°35.47′N 05°55.48′W / 54.59117°N 5.92467°W / 54.59117; -5.92467
Izvor: Wikipedija
Belfast
Béal Feirste
Panorama Belfasta 2014.
Panorama Belfasta 2014.
Panorama Belfasta 2014.
Grb Belfasta
Grb
Koordinate: 54°35.47′N 05°55.48′W / 54.59117°N 5.92467°W / 54.59117; -5.92467
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Britanska država Sjeverna Irska
Pokrajine Sjeverne Irske Belfast
Vlast
 - Gradonačelnik John Finucane (Sinn Féin)
Površina
 - Ukupna 132,5 km²
Visina 0-182 m
Stanovništvo (2016.)
 - Urbano područje 340.200
 - Urbana gustoća 2.567,54 stanovnika/km²
 - Metropolitansko područje 483.418
 - Metropolitansko područje 671.559
Vremenska zona UTC-1 (UTC-1)
 - Ljeto (DST) Britansko ljetno vrijeme (UTC+1)
Poštanski broj BT1–BT17, BT29 (dio), BT36 (dio), BT58
Pozivni broj 028
Službena stranica www.belfastcity.gov.uk
Zemljovid
Položaj Belfasta u Sjevernoj Irskoj
Položaj Belfasta u Sjevernoj Irskoj

Položaj Belfasta u Sjevernoj Irskoj

Belfast (engl. Belfast preko irskog Béal Feirste; u prijevodu „Ušće rijeke Farset”) je glavni i najveći grad Sjeverne Irske (Ujedinjeno Kraljevstvo).

Najveći je grad u Sjevernoj Irskoj i u provinciji Ulster, a drugi je po veličini grad na otoku Irskoj poslije Dublina. Po procjenama iz 2017. u užoj gradskoj jezgri bilo je 340.200 stanovnika, a u širem metropolitanskom području 671.559 (2011.).

Razglednica Belfasta: Veduta Belfasta, Muzej Ulster, trg Victoria, Great Victoria Street, Albertov sat, Gradska vijećnica u Belfastu i Harland & Wolff.

Zemljopisne odlike[uredi | uredi kôd]

Grad je smješten na ušću rijeke Lagan i nalazi se na mjestu idealnom za trgovinu koja je proslavila Belfast, ali i za brodogradnju. Okružuju ga brda Castlereagh Hills i Antrim Hills na sjeverozapadu. Grad leži na granici okruga Antrim i Down.

Dolmen u središtu neolitskog „Divovskog prstena” (Giant's Ring) u Belfastu.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Područje Belfasta nastanjeno je od brončanog doba. Veliki prsten, prapovijesni kromleh star 5.000 godina, nalazi se blizu grada, a ostaci utvrđenja iz željeznog doba mogu se vidjeti i danas po okolnim brdima. Godine 1177. izgrađen je normanski dvorac na mjestu današnjeg grada.

Belfast je postao značajnije naselje u 17. stoljeću kada su ga naselili Englezi i Škoti. Naime, 1603. godine Belfast je osnovao Sir Arthur Chichester, u jeku reformacije, kao naselje vjernih škotskih prezbiterijanaca u dominantnoj katoličkoj sredini, što je podržala britanska kruna. U 17. stoljeću su Hugenoti, koji su pobjegli iz Francuske, izgradili industrijski pogon za proizvodnju platna.

Kraljevska avenija (Royal Avenue) u Belfastu oko 1895.

Belfast je cvjetao kao trgovački i industrijski centar u 18., 19. i 20. stoljeću, a zahvaljujući naprednoj industriji platna, konopaca, duhana, te brodogradnji postao je najjači industrijski centar u Irskoj. Na početku 20. stoljeća, Belfast je bio veći grad od Dublina. Kada je Titanic sagrađen u Belfastu u 1911./1912., Harland i Wolff imali su najveće brodogradilište u svijetu.

Donegall Place, Gradska vijećnica u Belfastu na kraju Kraljevske avenije.

Tijekom nemira od 1920. do 1922. godine, u pozadini Irskog rata za neovisnost, poginulo je gotovo 500 ljudi u Belfastu. Na otvaranju novoformiranog Parlamenta Sjeverne Irske 7. lipnja 1921. u Gradskoj vijećnici u Belfastu, kralj Đuro V. dao je značajan prijedlog za pomirenje između Sjeverne i Južne Irske. Naime, govor koji je osmislio David Lloyd George s preporukama Jana Smutsa, otvorio je vrata formalnog kontakta između britanske vlade i republikanske uprave koju je vodio Éamon de Valera.

U travnju i svibnju 1941. godine luka i grad su pretrpjeli velike štete od bombardiranja njemačkog ratnog zrakoplovstva. Godine 1969. počeli su sukobi slični građanskom ratu između militantnih skupina katolika i protestanata (većina ih danas eufemistički govori o „problemima”). Službeno su okončani 1998. godine takozvanim „Sporazumom na Veliki petak” (poznat i kao „Sporazum u Belfastu”). Tada je započeo snažno poticajan razvoj grada, a gospodarstvo i turizam su se pojačali.

U lipnju 2009. u Belfastu je bilo nereda protiv doseljenih Rumunja. Prema riječima dotičnih ljudi, nakon nekoliko noći za redom napustili su svoje domove jer su ih napali nasilnici koji su skandirali rasističke slogane i razbijali prozore. Policija je 17. lipnja evakuirala preko 100 Rumunja u Ozone Complex u Belfastu, nakon čega su proveli noć u Gradskoj crkvi na Sveučilišnoj aveniji.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po popisu iz 2001. u užoj gradskoj jezgri bilo je 276.459 stanovnika, a u širem 579.276.

Kretanje broja stanovnika
1981. 1991. 2001. 2007. 2017.
391.556[2] 295.223[2] 279.237[2] 277.391[2] 274.586[2]

Znamenitosti i turizam[uredi | uredi kôd]

Albertov sat, jedan od simbola grada.

Belfast je jedan od najposjećenijih gradova u Velikoj Britaniji, a drugi najposjećeniji na Irskom otoku (poslije Dublina). God. 2008., 7.100.000 turista posjetilo je grad, a najpopularniji obilasci grada uključuju i brojne lokacije na kojima je snimana popularna serija Igra prijestolja.[3] Gradsko vijeće Belfasta trenutno ulaže u potpunu rekonstrukciju Titanic četvrti, koja će imati apartmane, hotele i distrikt priobalne zabave. Glavna atrakcija, Titanic Belfast, otvorena je u travnju 2012.[4] Planirana je i izgradnja novog modernog transportnog sustava (uključujući brzu željeznicu i dr.) koja će koštati oko 250 milijuna £.

Tu je i veliki turističko informativni centar na Donegall Place-u.

Sport[uredi | uredi kôd]

Državni stadion Windsor Park može primiti preko 18.400 posjetitelja

Sport je važan dio Belfast kulture, te gotovo šest od deset odraslih u Sjevernoj Irskoj (59%) redovito sudjeluju u jednom ili više sportova. Belfast ima nekoliko zapaženih sportskih momčadi koji igraju raznoliku paletu sportova uključujući galske igre, ragbi, kriket, nogomet i hokej, kao i mnoge urbane sportove kao što su skateboarding, BMX i parkour.

Sjevernoirska nogometna reprezentacija često igra svoje domaće utakmice na stadionu Windsor Park u Belfastu. Jedna od najvećih britanskih nogometnih legendi, George Best, koji je igrao za Manchester United, rođen je u Belfastu. Na njegovom pogrebu u Belfastu 2005. god. ispratilo ga je 100.000 žalovatelja.[5]

Irski nogomet je najpopularniji sport u Irskoj, a Belfast ima četiri momčadi u ragbiju All-Ireland lige: Belfast Harlequins u diviziji 1B, te Instonians, Queen's University i Malone u diviziji 2A.

Hokej na ledu jedan je od najpopularnijih sportova Sjeverne Irske, a Belfast je dom jednog od najvećih britanskih klubova, Belfast Giants-a.

Zbratimljeni gradovi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Belfast
  1. Belfast racists threaten to cut Romanian baby's throat, Belfast Telegraph, 17. srpnja 2009. (engl.) Pristupljeno 11. lipnja 2019.
  2. a b c d e Die wichtigsten Orte mit Statistiken zu ihrer Bevölkerung, www.world-gazetteer.com, 17. 12. 2012. (njem.) Pristupljeno 11. lipnja 2019.
  3. "Visit BelfastArhivirana inačica izvorne stranice od 5. prosinca 2018. (Wayback Machine)", visitbelfast.com (engl.) Pristupljeno 11. lipnja 2019.
  4. Bericht über das neue Titanic-Museum, spiegel.de, 25. ožujak 2012. (njem.) Pristupljeno 11. lipnja 2019.
  5. Nuala McCann, "A city mourns for the Belfast Boy", BBC News Northern Ireland, BBC,3. prosinca 2005. (engl.) Pristupljeno 11. lipnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]