Blaško Vojnić Hajduk

Blaško Vojnić Hajduk je bački hrvatski književnik. Pisao je poeziju. Radio je kao ravnatelj Gradske knjižnice (rukovodilac Gradske knjižnice zadužen za organiziranje arhivske službe 1947.).^[1]

Uz Balinta Vujkova i Marka Peića, bio je jednim od urednika književnog časopisa Bunjevačko kolo, koji je izlazio od 1933. do 1936.

Zagrebačkoj javnosti je bio predstavljen, zajedno s Balintom Vujkovim, Franjom Bašićem i Markom Pejićem u zagrebačkom časopisu Svijet iz 1934.^[2]

Krajem Drugog svjetskog rata, bio je organizatorom izlaženja novina Slobodna Vojvodina, koja je kasnije promijenila ime u Hrvatska riječ.

Djela[uredi | uredi kôd]

Moj grad u davnini - Subotica od 1391. do 1941. – 550 godina grada, 1971.
Ambrozije Šarčević : 1820-1899., 1970.
Kapi srca, 1935.
Pupoljci, lirske pjesme, 1934.

Svojim djelima je ušao u antologiju poezije bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.

Pisao je natuknice za Jugoslovenski književni leksikon koji je objavljen u Novom Sadu 1984. godine.^[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Geza Kikić: Antologija poezije bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.

↑ Povijesni arhiv Subotica
↑ Klasje naših ravni^{[neaktivna poveznica]}
↑ Iznad žita nebo Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. studenoga 2011. (Wayback Machine), Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Antologija poezije bunjevačkih Hrvata Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. travnja 2008. (Wayback Machine)

Nedovršeni članak Blaško Vojnić Hajduk koji govori o hrvatskom književniku iz Vojvodine treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Povijesni arhiv Subotica

[2] Klasje naših ravni^{[neaktivna poveznica]}

[3] Iznad žita nebo Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. studenoga 2011. (Wayback Machine), Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije

[1]

[2]

[3]