Blaženka Divjak

Izvor: Wikipedija
Blaženka Divjak
Blaženka Divjak

Blaženka Divjak 2017. godine.

ministrica znanosti i obrazovanja
trajanje službe
9. lipnja 2017. – 23. srpnja 2020.
Premijer(i) Andrej Plenković
Prethodnik Pavo Barišić
Nasljednik Radovan Fuchs
Rođenje 1. siječnja 1967., Varaždin
Zanimanje prof. matematike i fizike

Blaženka Divjak (Varaždin, 1. siječnja 1967.) hrvatska je političarka, znanstvenica i redovita profesorica u trajnom zvanju prirodnih znanosti, polje matematike na Sveučilištu u Zagrebu i Fakultetu organizacije i informatike. Bila je ministrica znanosti i obrazovanja (2017. – 2020.) u četrnaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Blaženka Divjak je rođena 1967. u Varaždinu. Bila je ministrica znanosti i obrazovanja u Vladi Republike Hrvatske (lipanj 2017. – srpanj 2020.). Nije članica političke stranke, a u koalicijskoj Vladi je bila u kvoti Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata.

Kao ministrica vodila je četiri reformska procesa u području znanosti i obrazovanja: kurikularnu reformu općega obrazovanja, reformu strukovnoga obrazovanja, relevantno visoko obrazovanje i izvrsnost u znanosti i obrazovanju. U njezinom mandatu uvedena je kurikularna reforma u sve škole 2019., temeljem izmjena kurikuluma u siječnju i veljači 2019. Od 2018. u sve 5. i 6. razrede osnovnih škola uvedena je obavezna Informatika, a od 2020. i izborna Informatika od 1. do 4. razreda osnovnih škola.[1]

Hrvatska je tijekom njezinog mandata postala pridružena članica CERN-a i Europske svemirske agencije (ESA).

U vrijeme predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije (siječanj 2020. – lipanj 2020.) predsjedala je Vijećem ministara zaduženih za obrazovanje i istraživanje.

U razdoblju od 2010. do 2014. bila je prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu.

Na parlamentarnim izborima 2020. kao kandidatkinja u III. izbornoj jedinici na listi HNS-a, osvaja 644 preferencijalna glasa.[2]

Objavila je više od 150 znanstvenih radova u području matematike (posebno diferencijalne geometrije), e-učenja, analitike učenja, dizajna učenja, strateškog planiranja, projektnog menadžmenta itd.[3]

Vodila je i sudjelovala kao znanstvenica u preko 30 znanstvenih i razvojnih projekata.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tri godine promjena. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 22. srpnja 2020. (pristupljeno 6. travnja 2021.)
  2. Blamaža ministrice Divjak na izborima: Po broju glasova pomeo je brucoš, srednja.hr, pristupljeno 10. siječnja 2021.
  3. Pregled po CROSBI profilu: Blaženka Divjak. CROSBI – Hrvatska znanstvena bibliografija, pristupljeno 6. travnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]