Borovci
| Borovci | |
|---|---|
.jpg) Crkva sv. Nikole u Borovcima | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/grad | Kula Norinska |
| Najbliži veći grad | Metković |
| Površina[1] | 13,9 km2 |
| Koordinate | 43°05′42″N 17°32′20″E / 43.095°N 17.539°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 30 |
| – gustoća | 2 st./km2 |
| Poštanski broj | 20278 Nova Sela |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
  Borovci Borovci na zemljovidu Hrvatske | |
Borovci, selo kod Metkovića, u općini Kula Norinska.
Zemljopisne značajke[uredi | uredi kôd]
Mjesto se nalazi na oko 8 km zračne udaljenosti od Metkovića. Njegovo područje tipično je krško polje u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dugo oko 4 km a široko oko 1,5-2 km čiji je najveći dio na oko 50 m nadmorske visine. Sa sjeveroistoka polje omeđuju brda Tikvina i Gradina, a s jugoistoka Rujnica s vrhovima Babina gomila, Ilica i Presla. Naselja su smještena na prisojnim padinama brda.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Borovci su imali 33 stanovnika.,[4] a prema popisu stanovništva iz 2011. 24 stanovnika.[5]
| broj stanovnika | 598 | 719 | 409 | 429 | 537 | 539 | 533 | 530 | 456 | 423 | 364 | 207 | 79 | 45 | 33 | 23 | 30 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Školstvo[uredi | uredi kôd]
Pučka škola u Borovcima utemeljena je 1. listopada 1896. Tom je prigodom priređeno slavlje, a u školu je bilo upisano oko 70 đaka. Osim u ratnim vremenima, škola je radila neprekinuto do 31. kolovoza 1968. kada je ugašena zbog smanjenog broja djece. Nakon njena gašenja, đaci su pohađali školu u Novim Selima.[6]
Sakralni objekti[uredi | uredi kôd]
Župna crkva sv. Nikole[uredi | uredi kôd]
Prvi spomen ove crkve nalazi se u izvješću biskupa Lišnjića 1672. u kojem biskup kaže da je čitava, ali da je slabo opremljena. Istraživanjem je utvrđeno da je građena u dvije faze. Radovima u crkvi 1997. pronađeni su ostatci zidova prvotne crkve romaničkog stila, pa je mišljenje stručnjaka da je prva crkva mogla biti podignuta u 13. stoljeću. Povećavanjem broja stanovnika crkva je postala premalena te je biskup Fabijan Blašković 1779. naredio njenu nadogradnju. Proširena je znatno kasnije, 1858. za vrijeme župnika don Marka Marušića, čime je dobila i današnje dimenzije: duljina 14, a širina 5 metara. Zvonik na preslicu za tri zvona postavljen je 1865., a kamene ploče na krovu zamijenjene su crijepom početkom 20. stoljeća. Interijer je obnovljen 1968. za vrijeme don Slavka Kovačića. Tom je prigodom preuređeno svetište, postavljen novi oltar te probijen sjeverni zid i dograđena sakristija.[7]
Kapela Gospe od Zdravlja[uredi | uredi kôd]
Kapela Gospe od Zdravlja nalazi se nedaleko od župne kuće. Izvorno je podignuta 1759. kao kapelica sv. Ante Padovanskog. Uz pomoć iseljenika iz Amerike župnik fra Mijo Ivandić povećao je njene dimenzije i posvetio je Gospi od Zdravlja, budući je u Novim Selima već postojala crkva sv. Ante. Duga je 10,4 i široka 4,65 metara. Na pročelju je kameni luminar u obliku križa, a na vrhu pročelja preslica za jedno zvono koji su bili dio stare kapelice.[7]
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
.jpg)
Vratar je srednjovjekovna utvrda oblika nepravilna peterokuta s dvije kule, većom na sjeveru i manjom sa zapadne strane, podignuta najvjerojatnije krajem 14. stoljeća. Proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske.[8] Nalazi se na brdu Gradina pored ceste Metković - Nova Sela - Vrgorac.
Na lokalitetu Zanoga, 500-injak metara jugoistočno od crkve sv. Nikole nalazi se srednjovjekovno groblje sa stećcima o kojem su prvi podatci zapisani u 19. stoljeću. Evidentirana su 44 kamena bloka grupirana sjeverno i zapadno od kamene gomile današnjeg promjera 19-20 metara. Najveći dio su sanduci, a niti jedan nije ukrašen. Dvjestotinjak metara od Zanoga na lokalitetu Mravinci nalazi se gomila današnjeg promjera 8-9 metara s vidljivim grobovima te pokrovnom kamenom pločom ukrašenom polumjesecom i zvijezdom te stećkom oblika sanduka s vidljivim motivom polumjeseca.[3]:str. 37.-50.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ a b Tomasović, Marinko. 2001. Srednjovjekovna crkva sv. Nikole i groblje na Zanogi u Borovcima. Crkva u svijetu. Split. ISBN 953-6151-62-6
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011. www.dzs.hr (pristupljeno 21. ožujka 2020.)
- ↑ Jurić, Ivan. 1996. Spomendani iz prošlosti Donjeg Poneretavlja. Poglavarstvo Grada Metkovića. Metković. str. 335. ISBN 953-96865-0-4
- ↑ a b Župa sv. Nikole b. - Borovci Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 21. ožujka 2020.)
- ↑ Borovci, Arheološko nalazište Vratar Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 11. ožujka 2017.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
.gif){kind=small}