Braslav

Braslav
knez Panonske Hrvatske
Vladavina	oko 880. – 897./898.
Prethodnik	Ratimir
Supruga	Ventenscela

Braslavova kneževina

Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.

U izvorima se Braslavova zemlja naziva regnum inter Dravum et Savum flumine (područje između rijeka Drave i Save).

Vladavina

Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jači velikomoravski knez Svatopluk koji je bio osvojio nekadašnju Koceljevu donjopanonsku državu. Zbog toga se 884. Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj Donjoj Austriji) kako bi se ondje poklonio caru Karlu III. Debelom i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti (887.) Arnulf Karantanski poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i Mađare koji prelaze Karpate i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja.

Ipak, već 896., prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj Panoniji. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim Blatonskim Koštelom), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do Primorske Hrvatske, pa čak i do sjeveroistoka današnje Italije. Čini se da je već 896. (možda i godinu – dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima.

Početkom 10. stoljeća primorski knez, a potom hrvatski kralj Tomislav sjedinit će Panonsku Hrvatsku s Primorskom u jedno kraljevstvo.

Obitelj

Prema Čedadskom evanđelju bio je oženjen suprugom Ventenscelom s kojom je sudjelovao u hodočašću.

Literatura

• Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
• Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.

Prethodnik:	Knezovi panonske Hrvatske Braslav (880. – 896.)	Nasljednik:
Ratimir (829. – 838.)		–