Daleki istok Rusije

Izvor: Wikipedija
Dalekoistočni federalni okrug (označen crvenom bojom)

Daleki istok Rusije ili Ruski daleki istok (rus. Да́льний Восто́к России) područje je na istoku Rusije koje je najudaljenije od Moskve. Ono se poklapa s Dalekoistočnim okrugom Ruske Federacije. Zemljopisno, povijesno i po pravcu migracija, to područje često se zove i Zabajkalje.

Odlike[uredi | uredi kôd]

  • Površina područja — 6.169.300 km² (oko 36% područja Ruske Federacije).
  • Broj stanovnika — 6,5 milijuna ljudi (oko 4,7% stanovništva Ruske Federacije).

Daleki istok Rusije pretežno je planinski prostor koji se proteže od Čukotskog poluotoka na sjeveru do državne granice s Sjevernom Korejom, Japanom i Kinom. Obuhvaća i otok Sahalin, Kurilske otoke i druge otoke.

Priroda[uredi | uredi kôd]

Priroda Dalekog istoka veoma je raznovrsna. Krajnji sjever je cijele godine pod snježnim pokrivačem, dok su najjužniji dijelovi pokriveni suptropskim šumama. Riječna mreža je gusta, a najveća rijeka je Amur.

Klima[uredi | uredi kôd]

Primorski položaj ublažava klimu Dalekog istoka i smanjuje razlike između sjevera i juga. Klima ima monsunske odlike: većina padalina stiže s ljetnim pljuskovima. Kamčatku i Kurilsko otočje potresaju česti zemljotresi i vulkanske erupcije.

Prirodna bogatstva[uredi | uredi kôd]

Sjeverna granična mora Tihog oceana su bogata ribom. Šume daju obilje kvalitetnog drveta. Zlata ima na Kamčatki i po pritokama Amura, a ugljena, nafte i prirodnog plin na Sahalinu.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Daleki istok Rusije