Dortmund
| Dortmund | ||
|---|---|---|
 | ||
 | ||
| Koordinate: 51°31′N 7°28′E / 51.517°N 7.467°E | ||
| Država |  Njemačka
| |
| Savezna država | .svg){kind=small} Sjeverna Rajna-Vestfalija
| |
| Upravno područje | Arnsberg | |
| Gradonačelnik | Gerhard Langemeyer (SPD) | |
| Površina | 280,31 km2 | |
| Nadmorska visina | 76 m | |
| Stanovništvo | 586.909 (31. prosinca 2007.) | |
| Gustoća stanovništva | 2094 stan./km2 | |
| Poštanski broj | 44001-44388 | |
| Registarska oznaka | DO | |
| Službena stranica dortmund.de | ||
| Karta | ||
| ||
| Položaj grada na karti Njemačke | ||
Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Ima 586.909 stanovnika, te je 7. po veličini grad u Njemačkoj i 34. u Europskoj uniji.
Grad je poznat po nazivu "zelena metropola" jer gotovo polovicu teritorija čine voda, šume, poljoprivredna područja i prostori s prostranim zelenim parkovima kao što su Westfalenpark i Rombergpark.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Dortmund se prvi put spominje 880. u jednom dokumentu kao Throtmanni.[1] Prvi tragovi života potječu još iz brončanog doba. Grad je uništen u požaru za vrijeme cara Fridrika prvog Barbarosse, da bi 1152. bio obnovljen te je postao član Hanze. Kraj Dortmunda je prolazio trgovački put Hellweg, koji je igrao bitnu ulogu u razvoju grada.
Godine 1661. u potresu se srušila protestantska crkva Reinoldikirche. Grad je 1815. potpao pod Prusiju (prusku Westfaliju), a prije je bio dio vojvodstva Oranien-Nassau. Bio je središte okruga Regierungsbezirk Arnsberg. Nakon industrijalizacije u 19. stoljeću grad je postao središte proizvodnje ugljena i čelika.
Za vrijeme nacističke Njemačke srušena je sinagoga, mnoge zgrade, parkovi i vrtovi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Dortmund je doživio teška bombardiranja od strane Saveznika, u kojima je srušeno oko 80% grada. Nakon rata grad je brzo obnovljen te je postao središte proizvodnje hi-tech tehnologije. Dortmund je potpao pod Zapadnu Njemačku i vrlo se brzo razvijao, a stanovništvo je naglo poraslo.
Danas je jedan od najrazvijenijih gradova u Njemačkoj.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Dortmund se nalazi na 76 m nadmorske visine u središtu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nalazi se u Westfalijskoj nizini (jugopazadnom dijelu Pribaltičke nizine uz Rajnu). Kroz grad protječe rijeka Ruhr, pritoka Rajne. Postoji kanal od Dortmunda do ušća rijeke Ems u Sjeverno more. Dortmund je značajna riječna luka i riječno čvorište putem kojeg brodovi rijekom Ruhr plove u Rajnu i kanalom u Sjeverno more.
Grad je dio konurbacije Ruhr - niza povezanih gradova u zapadnom dijelu Njemačke uz rijeke Rajnu i Ruhr koji se proteže od Bonna i Kölna do Dortmunda i Hamma. Konurbacija Ruhr sastoji se od mnogo samostalnih gradova koji su međusobno povezani i u stvarnosti funkcioniraju kao jedan grad. U prostoru Ruhra postojala su značajna nalazišta ugljena i željezne rude, koja su bila temelj razvoja industrije u tom prostoru.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Najpoznatija crkva u gradu je romaničko-gotička crkva sv. Reinolda (Reinoldikirche). Značajne su i crkve sv. Petra i sv. Marije. Zanimljiva je gradska vijećnica. U gradu postoji mnogo parkova (najznačajniji je Signal Iduna Park u kojem se nalazi stadion nogometnog kluba Borussia). Dortmund je industrijski centar, te u njemu postoje mnogi spomenici industrijske arhitekture (dio Europske rute industrijske baštine).
Šport[uredi | uredi kôd]
Od sportskih klubova najznačajniji je nogometni klub Borussia Dortmund, jedan od najvažnijih njemačkih klubova i pobjednik UEFA Lige prvaka i Interkontinentalnog kupa 1997. godine.
Klima[uredi | uredi kôd]
Dortmund se kao i svi ostali gradovi Sjeverne Rajne-Vestfalije nalazi pod utjecajem maritimnosti, što se ogleda u blagim zimama. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime ima umjereno toplu vlažnu klimu s prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca od 24°C, dok temperatura najhladnijeg mjeseca ne prelazi ispod -3°C. Budući da je porajnje najtopliji dio Sjeverne Rajne-Vestfalije i Dortmund ima srednju godišnju temperaturu malo iznad regionalnog prosjeka. Zapadni vjetrovi donose vlagu s Atlantika,pa Dortmund prima dovoljno padalina.
| Mjesec | Sij. | Velj. | Ožu. | Tra. | Svi. | Lip. | Srp. | Kol. | Ruj. | Lis. | Stu. | Pro. | God. |
| Minimalna temp.[2] (°C) | -1,1 | -0,8 | 1,9 | 4,7 | 8,2 | 11,2 | 13,4 | 12,2 | 10,8 | 6,9 | 3,4 | 0,5 | 5,9 |
| Maksimalna temp. [2](°C) | 3,7 | 4,6 | 9,1 | 13,2 | 17,6 | 20,7 | 22,1 | 22,0 | 21,8 | 18,9 | 13,6 | 8,2 | 14,6 |
| Prosječna temp. (°C) | 1,9 | 2,5 | 5,1 | 8,5 | 12,9 | 16,0 | 17,6 | 17,3 | 14,4 | 10,6 | 5,8 | 3,0 | 9,6 |
| Insolacija (h/d)[3] | 1,3 | 2,6 | 3,3 | 5,2 | 6,2 | 6,3 | 6,1 | 6,3 | 4,2 | 3,5 | 1,7 | 1,2 | 4,0 |
| Padaline (mm/mjesečno) | 69,1 | 53,3 | 65,7 | 63,6 | 69,6 | 90,8 | 84,1 | 74,6 | 68,5 | 60,7 | 74,3 | 81,4 | 855,7 |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Rudolf Kötzschke (Hrsg.): Die Urbare der Abtei Werden a. d. Ruhr (= Publikationen der Gesellschaft für rheinische Geschichtskunde XX: Rheinische Urbare). Bd. 2: A. Die Urbare vom 9.-13. Jahrhundert. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 3: B. Lagerbücher, Hebe- und Zinsregister vom 14. bis ins 17. Jahrhundert, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 4,I: Einleitung und Register. I. Namenregister. Hrsg. von Fritz Körholz, Düsseldorf 1978, Bd. 4,II: Einleitung, Kapitel IV: Die Wirtschaftsverfassung und Verwaltung der Großgrundherrschaft Werden. Sachregister. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1958
- ↑ a b Idealo Internet GmbH: Wetter. Flughafen Dortmund. Berlin.
- ↑ GEO.de; GEO-Reisecommunity: Dortmund Klima. Verlag Gruner + Jahr. Hamburg.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica (njem.)
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dortmund |