Elbit Hermes 450

Izvor: Wikipedija
Elbit Hermes 450
Hermes 450 američke pogranične patrole.
Opći podatci
Tip Bespilotna letjelica
Proizvođač Elbit Systems
Status U uporabi
Prvotni korisnik IAF
Vidi korisnici
Pojedinačna cijena 2 milijuna USD[1]
Portal:Zrakoplovstvo

Elbit Hermes 450 je izraelska bespilotna letjelica namijenjena dugim taktičkim misijama koje zahtijevaju veliku izdržljivost letjelice. Tako Hermes 450 može provesti i do 20 sati neprekidnog leta a primarne misije su joj izviđanje, nadzor i mogućnost pružanja komunikacija.

Razvoj[uredi | uredi kôd]

Prva jednomotorna inačica Elbit Hermesa 450 je poletjela sredinom 1990-ih. Letjelicu 1997. kupuje izraelska vojska gdje postaje operativna 2000. Iste godina je poletjela i prva dvomotorna inačica Hermesa 450. Taj model je 2003. testiran u programu uvođenja nove bespilotne letjelice u službu američkih oružanih snaga.

Korisnici[uredi | uredi kôd]

  • Izrael: primarni korisnik. Izraelske zračne snage imaju eskadron sastavljen od bespilotnih letjelica Elbit Hermes 450 u zračnoj bazi Palmachim, južno od Tel Aviva. Riječ je o prilagođenim jurišnim letjelicama koje su opremljene s dva AGM-114 Hellfire projektila ili (prema različitim izvorima) s dvije Rafael rakete. Prema izraelskim, palestinskim, libanonskim i neovisnim izvješćima, izraelska jurišna letjelica je intenzivno korištena na pojasu Gaze kao i tijekom izraelsko-libanonskog sukoba 2006. te bombardiranja Sudana 2009.
  • Azerbajdžan:[2] 2008. godine je naručeno deset bespilotnih letjelica Elbit Hermes 450. 12. rujna 2009. su oružane snage nepriznate republike Nagorno-Karabah iznad svojeg zračnog prostora oborile jednu bespilotnu letjelicu.[3] Preliminarnim istraživanjem koje su provele vlasti Nagorno-Karabaha utvrđeno je da se radi o modelu Elbit Hermes 450.[4]
  • Bocvana[5]
  • Brazil: brazilsko ratno zrakoplovstvo je od prosinca 2009. zakupilo jedan Hermes 450 na rok od jedne godine radi testiranja i ispitivanja bespilotne letjelice zajedno s kopnenom vojskom i mornaricom.[6] Postoje planovi za kupnjom još dvije letjelice.[7]
  • Cipar: ciparske zračne snage u svojem sastavu imaju jedan eskadron bespilotnih letjelica koji je sastavljen od Hermes 450.
  • Gruzija: gruzijska vojska je koristila Hermes 450 za potrebe izviđanja odmetnute pokrajine Abhazije a neki zrakoplovi su oboreni.
  • Hrvatska:[8] nakon Elbitovog manjeg modela Skylark, hrvatska vojska je naručila i Hermes 450 koji je dostavljen krajem 2007.
  • Meksiko: meksičkim zračnim snagama letjelice su dostavljene 2009.[9][10]
  • SAD: američko Ministarstvo obrane je testiralo i ispitivalo Hermes 450 radi potrebe uvođenja nove bespilotne letjelice u službu. Testiranja su obavljena u mornaričkoj zračnoj bazi Fallon.[11] Također, 2004. su dvije letjelice testirane za potrebe američke pogranične patrole.
  • Singapur: singapursko Ministarstvo obrane je najavilo da će u vlastitom ratnom zrakoplovstvu dodati Elbit Hermes 450 u flotu bespilotnih letjelica.[12]
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: Hermes 450 se koristi u 32. pukovniji Kraljevskoga topništva u sklopu vojnih operacija u Afganistanu i Iraku. Britanska inačica jedina od svih koristi laserske žiroskope u sklopu vlastitog inercijalnog navigacijskog sustava te ne može na krilo montirati naoružanje. Hermes 450 je bio temelj za razvoj britanske inačice Watchkeeper WK450 čiji je razvoj započeo u srpnju 2005. u suradnji s grupacijom Thales. Namjera je da 2010. godine Watchkeeper zamijeni Hermes 450.

Tehničke karakteristike (Elbit Hermes 450)

Osnovne karakteristike

  • posada: 0
  • kapacitet: 150 kg
  • raspon krila: 10,5 m

Letne karakteristike

  • najveća brzina: 176 km/h
  • ekonomska brzina: 130 km/h
  • dolet: 200 km
  • brzina penjanja: 4,6 m/s
  • najveća visina leta: 5486 m
  • motor: 1× UEL R802/902(W) Wankel motor

Naoružanje

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Border Security Air Team Final Report
  2. News.az. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. kolovoza 2017. Pristupljeno 27. srpnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Azerbaijani Drone Reportedly Downed Over Nagorno-Karabakh
  4. Armenian military shoot down Israeli made drone operated by Azerbaijani armed forces. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 27. srpnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Flight Global.com
  6. Fab apresenta primeiro aviao nao tripulado. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. siječnja 2011. Pristupljeno 27. srpnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. Brazil selects Elbit's Hermes 450 UAV
  8. Military Factory.com
  9. Aviones no tripulados de las Fuerzas Armadas contra el crimen. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2009. Pristupljeno 27. srpnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. Mexico buys drones, may use for marijuana search
  11. US success for UAV offered by Thales for Watchkeeper. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2007. Pristupljeno 27. srpnja 2012.
  12. Israeli-weapons.com

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]