Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima

Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština

Andora Francuska Španjolska
Regija:	Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa:	2015.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:01073

Festivali vatre ljetnog suncostaja se izvode na Pirenejima svake godine u noći ljetnog suncostaja. Kada padne noć ljudi iz različitih naselja i sela nose zapaljene baklje s planina kako bi zapalili raznolike tradicionalno izrađene buktinje. Silazak je poseban događaj za mladiće kojima on simbolizira prijelaz iz djetinjstva u odraslo doba.^[1] Festival se smatra vremenom za obnovu i jačanje društvene veze osjećaja pripadnosti, identiteta i kontinuiteta jer proslave uključuju popularni folklor i zajednička blagovanja. Tada se dijele i uloge određenim ljudima. U nekim općinama, gradonačelnik pali prvu lomaču, a u drugima, svećenik blagoslivlja ili pali vatru. Drugdje, nedavno oženjeni čovjek zapali vatru i vodi silazak u selo. Često, mlade neudate djevojke čekaju dolazak lučonoše u selu s vinom i slasticama. U jutarnjim satima, ljudi skupljaju žar ili pepeo kako bi zaštitili svoje domove ili vrtove. Element ima duboke korijene među lokalnim zajednicama i ovjekovječen je zahvaljujući mrežom udruga i lokalnih institucija. Najvažnije mjesto prijenosa običaja je obitelj gdje se ljudi čuvaju uspomenu na ovaj baštine živ.

Kao najreprezentativniji izraz kulture s Pireneja, i na francuskoj i španjolskoj strani ali i u Andori, ovaj običaj je upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.^[2]

Ova tradicija festivala buktinja, na baskijskom poznata kao Falles, održala se u pirenejskim planinskim selima stoljećima, a potječe iz tradicije zahvale bogovima za žetvu. Vatra simbolizira sunce i vatra festivala u Pirinejima slavi ljetni solsticij. Jedan od najstarijih poznatih festivala vatre odvija se u katalonijskom selu Isil, gdje se debla pale u ponoć tako da ih nosači, portadors, mogu nositi preko ramena. U mjestu Andorra la Vellakoriste vatrene lopte kojae se mogu kotrljati, a u selu Arties u pokrajini Lleida oni povlače veliko zapaljeno deblo ulicama kroz selo.^[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ [http://ich.unesco.org/en/RL/01073 Summer solstice fire festivals in the Pyrenees] na UNESCO-ovim službenim stranicama eng. {{{1}}} Preuzeto 2. siječnja 2015.
↑ The inclusion of Summer solstice fire festivals in the Pyrenees on the Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity is a great satisfaction for France^{[neaktivna poveznica]} (engl.) Preuzeto 2. siječnja 2015.
↑ Pyrenees Fire Festival - summer solstice (engl.) Preuzeto 2. siječnja 2015.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Ivanjski krijesovi

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sara Prim, 'The torches of the Pyrenees', UNESCO element of Intangible Cultural Heritage of Humanity, CNA 1. prosinca 2015.
Video primjer na youtube

v • u Svjetska baština u Francuskoj

	Kulturna dobra (43)	Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi¹⁾ (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁵⁾ (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa ²⁾ (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli³⁾ (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea⁶⁾ (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)

	Prirodna dobra (6)	Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)⁶⁾ • Lagune Nove Kaledonije⁶⁾ (2008.) • Nacionalni park Réunion⁶⁾ (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)

	Mješovita dobra (1)	Pireneji-Mont Perdu³⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (12)	Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima³⁾ (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya⁶⁾ (2009.) • Gwoka⁶⁾ (2014.) • Procesija divova i zmajeva¹⁾ (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo ⁴⁾(2010.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske ²⁾ Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja ³⁾ Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁶⁾ Francuski prekomorski posjedi

v • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (43)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]