Gliwice
| Gliwice | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 50°17′N 18°40′E / 50.283°N 18.667°E | |||
| Država |  Poljska
| ||
| Vojvodstvo | Šlesko | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Zygmunt Frankiewicz | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 134,20 km² | ||
| Najveća visina | 278 | ||
| Najmanja visina | 200 | ||
| Stanovništvo (2014.) | |||
| - Grad | 184.993[1] | ||
| - Gustoća | 1.379/km2 | ||
| - Urbano područje | 2.746.000 | ||
| - Metropolitansko područje | 5.294.000.[2] | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 44-100 do 44-164 | ||
| Pozivni broj | (+48) 32 | ||
| Registarska oznaka | SG | ||
| Službena stranica www.gliwice.eu/ | |||
| Zemljovid | |||
  Gliwice | |||
Gliwice (njemački: Gleiwitze) je grad u Šleskom vojvodstvu u Poljskoj.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Grad se nalazi u južnoj Poljskoj u Šleskom gorju na rijeci Kłodnici pritoku Odre.
Željezničke veze dovode do mnogih gradova, npr. Katowice, Krakov, Varšava, Częstochowa, Wrocław, Poznanj i Szczecin.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Gliwice se prvi put spominju kao grad 1276. u Srednjem vijeku gradom su vladali knezovi Pjastovići.[3]
Poslije Prvog svjetskog rata buknio je sukob između Nijemaca i Poljaka Liga naroda traži mirno riješavanje sukoba, te se održala plebiscit 20. ožujka 1921. kako bi se utvrdilo kojoj zemlji grad treba pripadati. U Gleiwitzu (Gliwicu), 32.029 glasova (78,7% od danih glasova) bili su za ostanak u Njemačkoj a 8.558 (21,0%) glasova za pripajanje grada Poljskoj, dok je 113 (0,3%) glasova proglašeni nevažećim. Ukupan odaziv birača je bio 97,0 posto. Tri Šleska grada Gleiwitz, Hindenburg i Beuthen ostali su u Njemačkoj, dok je dio Gornje Šleske s glavnim gradom Katowicama (Kattowitz) pridružen obnovljenoj Poljskoj.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata od srpnja 1944. do siječnja 1945., Gliwice je jedno od mnogih pod-logora u logor Auschwitz. Nakon Potsdamske konferencije grad je pripao Poljskoj, njemačko stanovništvo je nasilno protjerano a zamijenilo ga je poljsko stanovništvo iz istočno poljskih zemalja koje su pripale Sovjetskom Savezu.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema podacima iz 2009. godine grad ima 196.361 stanovnika.
Sport[uredi | uredi kôd]
- Piast Gliwice – nogometni klub
- Carbo Gliwice – nogometni klub
- Sośnica Gliwice – ženski rukometni klub
- Gliwickie Towarzystwo Koszykówki – košarkaški klub
- P.A. Nova Gliwice – muški futsal klub
- Gliwice Cricket Club
- K.S. Kodokan Gliwice[4] - klub borilačkih vještina.
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
| Gradovi prijatelji | ||
|---|---|---|
| Grad | Država | |
| Bottrop |  Njemačka |
|
| Dessau | Njemačka |
|
| Rădăuţi |  Rumunjska |
|
| Doncaster |  Ujedinjeno Kraljevstvo |
|
| Kežmarok |  Slovačka |
|
| Nacka |  Švedska |
|
| Salgótarján |  Mađarska |
|
| Valenciennes |  Francuska |
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Dvorac -
Crkva -
Glavna ulica Zwycięstwa -
Fontana u gradu
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ GUS, dane na dzień 30.06.2014[1]
- ↑ espon.eu European Spatial Planning Observation Network (ESPON)
- ↑ Official website of Gliwice - Dzieje miasta
- ↑ [2]
