Hrvatski rast

Ovo je članak o stranci Hrvatski rast (Hrast) osnovanoj 2010. Za stranku Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku osnovanu 2012. pogledajte članak Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku.

Hrvatski rast (Hrast) je bio hrvatski politički pokret, stranka i udruga, koji objedinjava političke stranke, građanske udruge i pojedince, tradicionalno, konzervativno, nacionalno i demokršćanski usmjerene.

Povijest

Predstavljanje

Pokret Hrvatski rast, skraćeno Hrast, predstavljen je javnosti 10. prosinca 2010., u Zagrebu.

"Hrast je zajedništvo stranaka, udruga, organizacija i pojedinaca. Osnovni cilj Hrasta je demokratskim se putem suprotstaviti sadašnjoj dubokoj duhovnoj i upravljačkoj krizi u Hrvatskoj, te na narednim parlamentarnim, lokalnim i predsjedničkim izborima omogućiti da u sve hrvatske državne i društvene institucije napokon dođu moralne i stručne te socijalno i nacionalno odgovorne osobe" – navedeno je na predstavljanju, a kao temeljne vrijednosti za koje će se zalagati ističu se: kršćanstvo, obitelj, domoljublje i čovjekoljublje, što uključuje solidarnost i socijalnu osjetljivost.

Pokret Hrast činili su: Obiteljska stranka, tadašnji predsjednik Ivica Relković; Udruga "Glas roditelja za djecu" – GROZD, tadašnji predsjednik Ladislav Ilčić; Hrvatska republikanska zajednica, predsjednik Mario Ostojić; Hrvatsko kulturno vijeće, predsjednik Hrvoje Hitrec; Udruga HOD, predsjednik Dražen Dujmović; Hrvatsko društvo političkih zatvorenika; građanska inicijativa Hrvatski pleter, predsjednik Ivo Markulin, kao i druge brojne organizacije civilnog društva. Među članovima su se isticali bivši predsjednički kandidati dr. Miroslav Tuđman, dr. Josip Jurčević i Ante Ledić.

Za prvu predsjednicu Hrasta izabrana je dopredsjednica GROZD-a Željka Markić.

Raskol

U Hrastu je došlo do raskola u lipnju i srpnju 2011. Prema navodima većine članova Predsjedništva stranke, predsjednica stranke Željka Markić protupravno je preuzela samostalno vođenje stranke, te je u tu svrhu organizirano nasilno prekidanje sjednice Predsjednštva 4. srpnja 2011. Predsjednica Željka Markić osporava te navode.^{[nedostaje izvor]}

Od tada skupine okupljene oko predsjednice, a to su Glas roditelja za djecu, Hrvatska republikanska zajednica, Hrvatsko kulturno vijeće i dr., nastavljaju se javno predstavljati kao Hrast. Druga strana, među kojima su Obiteljska stranka, HOD, Hrvatsko drštvo političkih zatvorenika, Hrvatski pleter, Miroslav Tuđman, Josip Jurčević, Ante Ledić i dr., smatraju projekt propalim i prestaju javno govoriti o Hrastu.

Ipak, većina u Predsjedništvu odredila je kapetana Ivu Markulina za vršitelja dužnosti predsjednika Hrasta umjesto Željke Markić. Od tada se vodi spor oko legalnog predstavljanja stranke koji još nije riješen.

Izbori

Hrvatski rast, još uvijek zastupan po predsjednici Željki Markić, na parlamentarne izobre 2011. izašao je u svih 10 izbornih jedinica kao i u dijaspori ukupno osvojivši malo manje od 30 000 glasova, ali niti jedan mandat u Hrvatskome saboru.

Na isti način, Hrast se kandidirao na lokalnim izborima 2012. i osvojio nekoliko mandata.

Prestanak postojanja stranke

Na dan 20. kolovoza 2021. godine, u Registru političkih stranaka Republike Hrvatske, Ministarstva uprave, navodi se da je stranka prestala postojati.

Nova stranka

Podrobniji članak o temi: Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku

Zbog nemogućnosti preuzimanja stranke od većine u Predsjedništvu, skupine okupljene oko predsjednice krajem 2012. osnivaju novu stranku Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku. Predsjednik nove stranke je Ladislav Ilčić. Nova stranka koristi isti vizualni identitet i sličan naziv kao i Hrvatski rast, što može dovesti do zabune.