Ivša Lebović

Izvor: Wikipedija
Ivša Lebović
Rođenje 25. ožujka 1874.
Vrpolje
Smrt 6. studenog 1936.
Bjelovar
Posljednje počivalište Groblje sv. Andrije Bjelovar
Zanimanje političar i odvjetnik.
Portal o životopisima
Grob Ivše Lebovića na groblju sv. Andrije u Bjelovaru.

Ivša Lebović (Vrpolje, 25. ožujka 1874.Bjelovar, 6. studenog 1936.), hrvatski političar i odvjetnik.

Rođen je u Vrpolju. Kao mladi odvjetnik, došao je u Bjelovar. Surađivao je s bjelovarskim odvjetnikom Milanom Rojcom, ocem slikarice Naste Rojc, koji mu je 1906. dao punomoć, kao svom zamjeniku u zastupanju stranaka. Ivša je bio odličan odvjetnik, pomagao je svima, posebno sirotinji, koju je besplatno zastupao na sudu. Sa suradnicima, osnovao je ogranak Hrvatske seljačke stranke u Bjelovaru u jesen 1916. Utemeljio je kulturne organizacije, brinuo se o prosvjeti i poboljšanju života na selu. U posjet mu je često navraćao njegov prijatelj Stjepan Radić. Godine 1929. bio je zajedno s Vlatkom Mačekom i s još dvadeset i jednim članom hrvatskih organizacija optužen za rušenje režima Kraljevine Jugoslavije. Na suđenju u Beogradu oslobođen je s Vlatkom Mačekom i još osmoricom. Nakon ubojstva dvojice hrvatskih mladića 15. rujna 1935. u Kokincu kraj Bjelovara, oko 60 seljaka bilo je uhićeno i zlostavljano. Na sudu ih je besplatno branio, zajedno s dr. Frankom Winterom. Na izborima 1936. dobio je 13 000 glasova, ali su zastupnička mjesta na prijevaru, dobili dva zastupnika starojugoslavenskog režima, koji su dobili tek 5 000 glasova.

Naglo je umro od srčanog udara 6. studenog 1936. Na sprovodu se okupilo jako puno ljudi, uglednih građana i običnih seljaka. Ispjevane su pjesme njemu u čas. Godine 1938. otkriven mu je spomenik na gradskom groblju sv. Andrije u Bjelovaru. Dobio je ulicu u Bjelovaru pod nazivom - Šetalište Ivše Lebovića.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Željko, Karaula, Neka pitanja i problemi istraživanja političkog djelovanja prvaka HSS-a Ivana (Ivše) Lebovića u gradu Bjelovaru, u: Studije iz povijesti Bjelovara 1848. – 1991., Čvor: Bjelovar, 2011., 155. – 163.
  • Željko, Karaula, Moderna povijest Bjelovara 1871. – 2010. – od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara, Tiskara Horvat - Naklada Breza: Bjelovar-Zagreb, 2012.