Kalesija
| Kalesija | |
|---|---|
| |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Županija | Tuzlanska |
| Sjedište | Kalesija |
| Načelnik | Sead Džafić |
| Površina | 201 km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
prema zadnjem popisu stanovništva 40.000 /km² |
Kalesija je općina u Bosni i Hercegovini.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Kalesija smještena je u sjeveroistočnoj Bosni na području gornjeg toka rijeke Spreče, odnosno u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice te sjevernim rubnim dijelovima Javornika. Općinsko područje danas ima površinu od 201 km² i čini 0,39 % teritorija Bosne i Hercegovine. Ima povoljan prirodnozemljopisni položaj. Preko njenog teritorija prolazi magistralna prometnica Tuzla - Zvornik, koja je naslijedila ulogu povezivanja spomenutog prostora još iz antičkog doba. Također, preko kalesijskog teritorija prolazi željeznička pruga Tuzla - Živinice - Kalesija - Zvornik. Zahvaljujući spomenutim komunikacijama područje Kalesije ima kvalitetniju vezu s regijom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: KalesijaPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalesija imala je 41.809 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.
| Stanovništvo općine Kalesija | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 33.137 (79,25%) | 29.178 (77,50%) | 24.771 (76,03%) | |||
| Srbi | 7.659 (18,31%) | 7.725 (20,51%) | 7.606 (23,34%) | |||
| Hrvati | 35 (0,08%) | 34 (0,09%) | 40 (0,12%) | |||
| Jugoslaveni | 275 (0,65%) | 392 (1,04%) | 23 (0,07%) | |||
| ostali i nepoznato | 703 (1,68%) | 318 (0,84%) | 137 (0,42%) | |||
| ukupno | 41.809 | 37.647 | 32.577 | |||
Kalesija (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]
| Kalesija | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 1.111 (50,31%) | 2.678 (79,91%) | 1.993 (95,63%) | |||
| Srbi | 617 (27,94%) | 439 (13,10%) | 81 (3,88%) | |||
| Hrvati | 16 (0,72%) | 11 (0,32%) | 1 (0,04%) | |||
| Jugoslaveni | 97 (4,39%) | 157 (4,68%) | 1 (0,04%) | |||
| ostali i nepoznato | 367 (16,62%) | 66 (1,96%) | 8 (0,38%) | |||
| ukupno | 2.208 | 3.351 | 2.084 | |||
Na popisu 1991. godine iz sastava naseljenog mjesta Kalesija izdvojeno je samostalno naseljeno mjesto Kalesija (selo).
Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]
Brezik, Bulatovci, Dubnica, Gojčin (dio), Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Jeginov Lug, Jelovo Brdo, Kalesija, Kalesija (selo), Kikači, Lipovice, Memići, Miljanovci, Osmaci (dio), Petrovice, Prnjavor, Rainci Donji, Rainci Gornji, Sarači, Seljublje, Staro Selo, Tojšići, Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Zelina (dio), Zolje i Zukići.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Kalesija ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Borogovo, Caparde, Hajvazi, Kosovača, Kusonje, Mahala, Matkovac, Rakino Brdo, Sajtovići, Šeher i Viličevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Gojčin, Osmaci i Zelina. Od ovog područja formirana je općina Osmaci.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Promet[uredi | uredi kôd]
Zračna luka Tuzla dijelom se nalazi u općini Kalesiji.[3]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Milan Glumac Jurišić, hrv. politički djelatnik i novinar
- Kalesijski zvuci, muzička grupa grupa iz Kalesije poznati po suradnji s pjevačicom Senny
- Miralem Pjanić, poznati nogometaš reprezentativac Bosne i Hercegovine;
- Salih Zahirović - "Sonja", poznati navijač iz Kalesije;
- Salkan Malović - "Beli", bivši nogometaš Jedinstva iz Kalesije;
- Enis Zahirović, bivši nogometaš Jedinstva iz Kalesije, Slobode iz Tuzle i Cibalije iz Vinkovaca;
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ a b internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ (boš.) Radio Kameleon Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. listopada 2018. (Wayback Machine) Vedran M. : Zašto se Međunarodni aerodrom u Dubravama naziva Tuzla kad je u Živinicama, a dijelom u Kalesiji?, 14. kolovoza 2017. (pristupljeno 27. listopada 2018.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||