Književna republika
| Književna republika | |
|---|---|
 Naslovnica Književne republike, rad Ljube Babića. | |
| Slogan | Mesečnik za sve kulturne probleme |
| Glavni urednik | Miroslav Krleža |
| Izlazi | mjesečnik |
| Prvi broj | 1923. |
| Posljednji broj | 1927. |
| ISSN | 1846-2499 |
Književna republika je bio časopis koji je pokrenuo i uređivao Miroslav Krleža. Izlazio je od 1923. do 1927. godine.
Povijest[uredi | uredi kôd]
"Mesečnik za sve kulturne probleme", pokrenuo je 1923. Miroslav Krleža. Do 1927., kada se ugasila, izašla su 34 broja.
Sadržaj[uredi | uredi kôd]
Uz Krležu koji je objavljivao polemičke spise, znatnu ulogu imao je i August Cesarec te drugi, mahom ljevičarski intelektualci. List je objavljivao i poeziju Dobriše Cesarića, Antuna Branka Šimića i drugih, te cjelovitu zbirku Z mojih bregov Frana Galovića.[1]
Naslovnica[uredi | uredi kôd]
Kao i Plamen i Hrvatski bog Mars, Hrvatsku rapsodiju i nebrojena druga Krležina izdanja, Književnu republiku grafički je opremio Ljubo Babić.
| “ | U vrhunce opusa Ljube Babića, jednoga od najistaknutijih intelektualaca prve polovice 20. stoljeća, svrstavaju se dva ekspresionistička rješenja, za kulturne časopise Plamen i Republika, koje je uređivao Miroslav Krleža. Dobro usklađenim, duboko promišljenim, tipografski razrađenim i funkcionalnim rješenjima Babić je uspostavio nove oblikovne kriterije te osuvremenio i unaprijedio grafički dizajn na našim prostorima.[2] | ” |
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bilješke i literatura