Kos (otok)
| Kos grčki: Κως | |
|---|---|
| Otok | |
 | |
 Položaj otoka u otočju Dodekanez | |
| Položaj | |
| Koordinate | 36°48′55″N 27°06′37″E / 36.8153°N 27.1103°E (WD) |
| Smještaj | Egejsko more |
| Država |  Grčka |
| Otočje | Dodekanez |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 290.313 km2 |
| Stanovništvo | |
| Glavno naselje | Kos |
| Broj stanovnika | 30947 |
  Kos Kos na zemljovidu Grčke  | |
Kos ili Cos (grčki: Κως, turski: İstanköy, talijanski: Coo, prije zvan Stanchio ) je grčki otok iz skupine Dodekanez u južnom Egeju. Otok se nalazi blizu turske obale (udaljen je svega 4 km) nasuprot zaljevu Gökova. Kos je relativno velik otok, ima dimenzije 40 x 8 km, raznolik je ima planine (najviši vrh Dikaio 843 m) i doline. Na otoku živi 30 947 stanovnika, raspoređenih u tri otočke općine; Kos - to je i sjedište otoka (sa svojih 17 890 stanovnika), Dikaio i Irakleides.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Otok su prvotno naselili Karinjani s nedalekog maloazijskog kopna. Iz Homera znamo da je jedan odred s Kosa sudjelovao je u Trojanskom ratu[1] Znano je da su Dorani zauzeli otok u 11. stoljeću pr. Kr. i osnovali svoju koloniju s brojnim naseljenicima iz Epidaurusa koji su na otok donijeli njegovanje kulta Asklepija na osnovu kojeg je poznije otok postao poznat zbog brojnih slavnih ljekarnika i lječilišta.
Za rane antike otok Kos zapravo njegov polis (grad država) - Knidos bio je dio saveza Dorskog Hexapolisa kojeg su tvorili polisi s otoka Roda; Lindos, Kameiros, Ialisos i polis Halikarnas s kopna u Maloj Aziji.[2]
Krajem 6. stoljeća pr. Kr. otok Kos podpao je pod vlast perzijske dinastije Ahemenida, ali se pobunio nakon grčke pobjede kod rta Mikale 479. pr. Kr. Za vrijeme Grčko-perzijskih ratova, otočani su dvaput izbacili Perzijance, a tada su vlast preuzimali lokalni tirani. U 5. stoljeću pr. Kr. otok Kos pridružio se Delskom savezu, a nakon otpora i izlaska otoka Roda iz tog saveza, - Kos je postao glavno sjedište tog saveza u jugoistočnom Egeju od 411. do 407. pr. Kr. 366. pr. Kr. glavni otočki grad je premješten iz stare prijestolnice Astipalaje u novo izgrađen grad Kos, koji je izgrađen po planovima Hipodamusa iz Mileta.
Za razdoblja helenizma otok Kos dosegao je svoj zenit u razvoju i blagostanju. U ovom razdoblju i otok Kos je kao i ostali otoci Dodekaneza imao vrlo čvrste savezničke veze s Ptolomejskom Aleksandrijom. Slavu otoka Kos pronose njegovi slavni sugrađani; liječnik Hipokrat, slikar Apelles i pjesnik Philitas.
Osim povremenih gusarskih prepada i kojeg težeg potresa, Kos je uživao u miru i blagostanju. Pod vodstvom grada Rodosa i otok Kos je bio u dobrim odnosima s Rimljanima, tako da je 53. god. n.e. postao slobodni grad. Nakon Rima, i Bizanta otokom je zavladala Mletačka republika, ona je otok prodala Vitezovima s Rodosa 1315. godine. Vitezi s Rodosa, vladali su Kosom narednih dvjesto godina, sve do 1523. godine kada su se morali povući s otoka, nakon velike otomanske invazije.
Nakon toga Otomansko carstvo je vladalo otokom gotovo 400 godina, dok nije cijelim Dodekanezom zavladala Italija 1912. godine. Za Drugog svjetskog rata, otokom Kosom kao i cijelim otočjem Dodekanez nakon kapitulacije Italije ovladali su Nijemci, koji su držali otok pod okupacijom od 1943. – 1945. god. Nakon toga otok je bio pod Britanskim protektoratom do 1947. god. kad je prepušten Grčkoj.
Poznate osobe iz Kosa[uredi | uredi kôd]
Pogledajte i ovo[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Iliad ii.676, from "Kos, the city of Eurypylus, and the Calydnae isles", under the leaders Phidippos and Antiphos, "sons of the Thessalian king". It is unclear whether Homer is describing cultural affiliations of his own time or remembered traditions of Mycenaean times.
- ↑ The Princeton Encyclopedia of Classical Sites (eds. Richard Stillwell, et al.), s.v. "Kos".