Ledenik

Koordinate: 45°30′52″N 18°14′00″E / 45.514399°N 18.233238°E / 45.514399; 18.233238
Izvor: Wikipedija
Ledenik
Crkva Bezgrješnog začeća BDM u Ledeniku
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska županija
Općina/grad Koška
Najbliži veći gradNašice

Površina[1]10,4 km2
Visina100 mnm
Koordinate45°30′52″N 18°14′00″E / 45.514399°N 18.233238°E / 45.514399; 18.233238

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno131
– gustoća13 st./km2

Poštanski broj31224 Koška
Pozivni broj+385 (0)31
AutooznakaNA (Našice)

Zemljovid

Ledenik na zemljovidu Hrvatske
Ledenik
Ledenik

Ledenik na zemljovidu Hrvatske

Ledenik je selo u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada općini Koški.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Ledenik se nalazi na 100 metara nadmorske visine u nizini istočnohrvatske ravnice. Susjedna naselja: istočno Andrijevac, sjeveroistočno Koška, sjeverno Niza, sjeverozapadno Breznica Našička te južno Podgorač. Pripadajući poštanski broj je 31224 Koška, telefonski pozivni 031 i registarska pločica vozila NA (Našice). Površina katastarske jedinice naselja Ledenik je 10,52 km2.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Ledenik: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
209
271
239
281
325
571
504
715
855
839
725
536
477
388
241
189
131
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i 1869. iskazano pod imenom Bistri Jarak. Od 1921. do 1953. sadrži podatke za bivše naselje Albertinovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


U popisu stanovništva 1857. i 1869. naselje je iskazano pod imenom Bistri Jarak. Od 1921. do 1953. sadrži podatke za bivše naselje Albertinovac.

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. u Ledeniku je živjelo 189 stanovnika u 74 kućanstva.[3]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Selo se spominje krajem srednjeg vijeka 1392. kad iz kaštela Podgorač prelazi u kaštel Koška. Za vrijeme Turaka selo propada i ne postoji. Početkom 19. stoljeća oko 1810. selo nastanjuju Slovaci iz Stare Bistrice i Zborova sa sjevera Slovačke. Ista grupacija doseljenika slovačkog podrijetla tada dolazi i u Miljevce kod Slatine. Prema navodima župnika iz Podgorača vlč. Mije Bestića prvotno selo je ležalo 500 metara jugozapadno od današnjeg prema šumi Veljanska. Župnik navodi u kronikama župe ("Pabirci spomenici župe u Podgoraču" 1958.), a prema usmenom predanju mještana, da se na tom mjestu pri oranju zemlje još pronalaze cigle. Navodi također da je 1923. prilikom krčenja šume pronađen ćup sa starim novcem u panju hrasta.[4] Većina prvih doseljenika slovačkog porijekla u potrazi za boljim poslom iseljavaju iza Drugog svjetskog rata, a doseljavanju se novi stanovnici hrvatskog i srpskog podrijetla.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U selu je sredinom 90-tih godina sagrađena nova škola koju uz djecu iz Ledenika pohađaju i djeca iz obližnjeg Andrijevca. Škola je do četvrtog razreda a radi u sklopu Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić iz Koške.

Crkva[uredi | uredi kôd]

U selu se nalazi rimokatolička crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije koja pripada katoličkoj župi Sv. Nikole Biskupa u Podgoraču i našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god(proštenje) ili kirvaj slavi se 8. prosinca.

Ostalo[uredi | uredi kôd]

U selu je i aktivno Dobrovoljno vatrogasno društvo Ledenik, osnovano 1932.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Pavle Jurina, rukometaš, osvajač zlatne olimpijske medalje

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 14. ožujka 2018.
  4. [1]Povijest Općine Podgorač

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Ledenik koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

.