Lepoglavska čipka
Lepoglavska čipka vrsta je čipke na batiće, koja potječe iz grada Lepoglave. Ima oznaku Izvorno hrvatsko. Nalazi se na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva.[1]
Za izradu čipke koristi se veoma tanak pamučni ili laneni konac. Lepoglavska čipka, bijela ili bež, sadrži stilizirane oblike flore i faune te barokne i geometrijske motive.[2]
Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipke i oplemenjuje je narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavlja Danica Brössler poslije Prvoga svjetskog rata.[3] Podigla je kvalitetu izrade čipke upotrebljavajući tanki konac i kombinirajući motive iz poznatih čipkarskih središta s narodnim i baroknim elementima. Zaslužna je za prepoznatljiv dizajn lepoglavske čipke.[4] Podignuta joj je spomen-ploča na gradskoj vijećnici u Lepoglavi. Po njoj je nazvano i Čipkarsko društvo "Danica Brössler" iz Lepoglavi.[5]
Lepoglavska čipka davno je zapažena u Europi pa je 1937. u Parizu nagrađena zlatnom, a 1939. u Berlinu brončanom medaljom, a 1996. godine zapažena je na Ljetnim olimpijskim igrama u Atlanti.[6]
Zadruga lepoglavske čipke osnovana 2003. godine brine o razvoju i očuvanju lepoglavske čipke. Zadruga je dobila priznanje "Zeleni cvijet 2004." Hrvatske turističke zajednice za cjelovitost i originalnost suvenirske ponude kontinentalne Hrvatske.[7]
Međunarodni festival čipke u Lepoglavi održava se svake godine u jesen, od 1997. godine. U posljednje vrijeme puno se ulaže na revitalizaciji i promocije lepoglavske čipke u Hrvatskoj i svijetu. U lipnju 2011. na 1. međunarodnom čipkarskom festivalu u Vologdi u Rusiji, lepoglavska je čipka u konkurenciji 10 zemalja i 36 ruskih oblasti proglašena najljepšom. U Državnom muzeju čipke u ruskom gradu Vologdi otvorena je izložba hrvatske čipke pod nazivom "Čarobni triptih" u listopadu 2012. godine.[8] Predstavljena je i na 14. festivalu čipke u poljskom gradu Bobowi 2013. godine.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ http://www.evarazdin.hr/lepoglavska-cipka-u-katalogu-nematerijalne-kulturne-bastine/ Preuzeto 11. listopada 2013.
- ↑ http://www2.hgk.hr/znakovi/izvorno/Lepoglavska_cipka.asp Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2009. (Wayback Machine) Preuzeto 11. listopada 2013.
- ↑ http://www.lepoglava.hr/Turizam/Lepoglavska%C4%8Dipka/O%C4%8Dipki.aspx Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2013. (Wayback Machine) Preuzeto 11. listopada 2013.
- ↑ http://www.evarazdin.hr/u-lepoglavi-podignuta-spomen-ploca-cipkarici-danici-brossler/ Preuzeto 11. listopada 2013.
- ↑ http://www.lepoglava-info.hr/novosti/%C4%8Dipkarsko-dru%C5%A1tvo-danica-br%C3%B6ssler-iz-lepoglave Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2013. (Wayback Machine) Preuzeto 11. listopada 2013.
- ↑ http://www.cipkarski-festival.com/lepoglava Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2013. (Wayback Machine) Preuzeto 11. listopada 2013.
- ↑ http://www.lepoglavska-cipka.hr/cipkarska-zadruga/ Preuzeto 11. listopada 2013.
- ↑ http://www.lepoglavska-cipka.hr/novosti/pregled/lepoglavska-cipka-u-rusiji/ Preuzeto 11. listopada 2013.