Marko Kostrenčić
| Marko Kostrenčić | |
 Marko Kostrenčić | |
| Rođenje | 21. ožujka 1884., Zagreb, Hrvatska |
|---|---|
| Smrt | 19. svibnja 1976., Zagreb, Hrvatska |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Poznat(a) po | politika, pravo |
| Portal o životopisima | |
Marko Kostrenčić (Zagreb, 21. ožujka 1884. – Zagreb 19. svibnja 1976.) bio je hrvatski pravnik, povjesničar i političar. Sin je Ivana Kostrenčića i otac Zlatka Kostrenčića.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Marko Kostrenčić rodio se u Zagrebu 1884. godine. Pravo je studirao u Beču i Zagrebu, a diplomirao je s doktoratom u Zagrebu 1908. godine sub auspiciis regis. Praško Sveučilište dodijelilo mu je 1936. godine zvanje počasnog doktora. Bio je prvi profesor pravne povijesti u Zagrebu od 1912. do 1937. godine i od 1945. do 1955. godine. Kao sveučilišni profesor predavao je hrvatsku pravnu povijest na zagrebačkom Pravnom fakultetu.[1] Obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta (1917. – 1918.) i rektora Sveučilišta u Zagrebu (1949. – 1950.). Bio je redoviti član JAZU od 1921. godine.[2] Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije obnašao je dužnost ministra socijalne politike (1931. – 1932.), te bio ban Savske banovine (1934. – 1936.). Za vrijeme Drugoga svjetskog rata zbog projugoslavenske političke orijentacije od 1941. do 1942. godine bio je interniran u logoru Stara Gradiška.[3] Urednik Enciklopedije Jugoslavije i drugih leksikografskih publikacija. Značajni su njegovi radovi koji se odnose na izvore hrvatskog prava u srednjem vijeku. Bio je počasni doktor Sveučilišta u Pragu.[4]
Športski djelatnik[uredi | uredi kôd]
Jedan je od utemeljitelja HAŠK-a.[5] Kao nogometaš HAŠK-a bio je sudionikom prve javne nogometne utakmice u Zagrebu.[3] Bavio se mačevanjem kao natjecatelj, a kasnije i kao trener.
Djela[uredi | uredi kôd]
- Hrvatska pravna povijest, 1919.
- Vinodolski zakon, 1923.
- Postanak dalmatinskih sredovječnih gradova, 1929.
- Fides publica (javna vera) u pravnoj istoriji Srba i Hrvata do kraja XV. veka, 1930.
- Nacrt historije hrvatske države i hrvatskog prava, 1956.
- Historiografija danas, 1976.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Unizg.hr - Sveučilište u Zagrebu: Rektori Sveučilišta u Zagrebu, pristupljeno 22. listopada 2015.
- ↑ Proleksis enciklopedija: Kostrenčić, Marko, preuzeto 21. siječnja 2012.
- ↑ a b Kostrenčić, Marko, Hodimir Sirotković i Mladena Tkalčević (2009.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 23. travnja 2023.
- ↑ Voditelji i ravnatelji Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (1948.-1998.), (Sastavili: Ante Gulin, Aleksandra Kolarić i Zoran Ladić), Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sv. 17, 1999., str. 221., pristupljeno 23. travnja 2023.
- ↑ H.A.Š.K. 1903-1993 – HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, Zagreb, 1993., str. 5. i 43.
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Proleksis enciklopedije |
| http://proleksis.lzmk.hr/32509/ | ||
| koji je klauzulom na stranici http://proleksis.lzmk.hr/suradnja-i-koristenje/ | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |