Motovun

Koordinate: 45°20′10″N 13°49′37″E / 45.336°N 13.827°E / 45.336; 13.827
Izvor: Wikipedija
Motovun

grb
Država Hrvatska
Županija Istarska

NačelnikTomislav Pahović
NaseljaBrkač, Kaldir, Motovun, Sveti Bartol

Površina[1]32,7 km2
Površina središta13,7 km2
Koordinate45°20′10″N 13°49′37″E / 45.336°N 13.827°E / 45.336; 13.827

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno912
– gustoća28 st./km2
Urbano397
– gustoća67 st./km2

Poštanski broj52424

Zemljovid

Motovun na zemljovidu Hrvatske
Motovun
Motovun

Motovun na zemljovidu Hrvatske

Motovun (tal. Montona), naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Najbolje je sačuvana srednjovjekovna istarska utvrda, koja se razvila na vrhu strmog brežuljka. U prapovijesnim vremenima, ilirska i keltska plemena gradila su svoje utvrde na mjestu današnjeg Motovuna. Ime mu je također keltskog porijekla, a nastalo je od riječi Montona, što znači grad u gori.[3]

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine su četiri naselja (stanje 2006.), to su: Brkač (Bercaz, S. Pancrazio), Kaldir (Caldier), Motovun (Montona) i Sveti Bartol (S. Bortolo).

Zvonik i Crkva Sv. Stjepana
Trg Josefa Ressela
Informativni pano na ulazu u naselje
Pogled na Motovun
Rijeka Mirna kod Motovuna

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Motovun nalazi se na sjeveru Istarske županije, u blizini gradova Buzeta i Pazina. Graniči s općinom Oprtalj, Buzetom, Pazinom, općinom Karojba i općinom Vižinada. Od mora je udaljena oko 20 km.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001., općina ima 983 stanovnika, od toga:

Ima 983 stanovnika prema popisu iz 2001. Godine. Prosječna stopa pada broja stanovnika iznosi -1,10% (1991-2001), prosječna gustoća naseljenosti je 29 stan./km2. Općina ima 304 domaćinstva. Stanovništvo po dobi : mlado 21,9%, zrelo 50,5%, staro 27,6%. Stopa rođenih je 7.1%0 a stopa umrlih je 7,1%0 i stopa prirodnog prirasta je 0. Gospodarska struktura :Ukupno aktivno stanovništvo: 346 stanovnika. U primarnom sektoru radi 10,7 % stanovništva, u sekundarnom sektoru 36,7% stanovništva i u tercijarnom 52,6%. Gospodarstvo se temelji na vinogradarstvu, stočarstvu, građevinarstvu,turizmu, trgovini, ugostiteljstvu i obrtu. Narodnosni sastav U narodnosnom sastavu prevladavaju Hrvati 64,9%, a ostali su Talijani 9,87%, Srbi 0,51%, Slovenci 0,41%, Mađari 0,31%, Nijemci 0,20%, ostali 1,02%, nije se izjasnilo 16,99%, regionalna pripadnost 4,37% i 1,42% nepoznato. Hrvatski govori 81,28 % stanovništva, talijanski 15,46%, slovenski 0,71%, srpski 0,41%, mađarski 0,31%, hrvatskosrpski 0,1%, makedonski 0,1%, ostalim jezicima 0,51% i 0,81%. Prema vjeri : katolici 87,79%, islam 0,61%, pravoslavci 0,41%, agnostici 7,12%, ateisti 2,75% i 1,32% nepoznato. Motovun kao najveće naselje ima 531. stanovnika, stopa pada broja stanovnika je -1,04 % (1991. – 2001.), površina mu iznosi 13,58 km2, a prosječna gustoća naseljenosti je 39 stan/km2. Naselje ima 171-no domaćinstvo. Muškog stanovništva je malo manje od ženskog 48,2%, a žena 51,8 %. Dobna struktura:mlado 20,5%, zrelo 53,3%, staro 26,2%.

Općina Motovun: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1929
1995
2537
2694
2713
3011
2469
2506
2613
2049
1850
1385
1261
1098
983
1004
912
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Pazin. Od 1857. do 1880. te u 1921. i 1931. sadrži dio podataka grada Pazina, a istih je godina dio podataka sadržan u gradu Pazinu. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Motovun: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1225
1267
1419
1483
1452
1517
1253
1282
1032
693
738
621
610
590
531
484
397
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naseljima Brkač i Kaldir. U 1880. iskazano pod imenom Matovun. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općinom upravlja Općinsko vijeće, koje ima 11 članova i čiji je predsjednik Elvis Linardon (nezavisna lista). Načelnik općine je Tomislav Pahović (nezavisni).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Povijest Motovuna započinje prije rimskog vremena, kada su na ovom mjestu digli svoje naselje Sekusi, keltsko pleme.

Motovun čine tri dijela grada. Na samom vrhu najstariji je dio, ispod njega je "Podgrađe", a noviji se dio "Gradiciol" spušta niz padinu. Gradić je do danas sačuvao srednjovjekovni izgled.

Obranu Motovuna činila su dva prstena zidina. Unutarnji prsten oko najstarijeg dijela grada datira iz 13. i 14. stoljeća. Kroz njega vode unutarnja vrata grada. Oko Podgrađa nalazio se drugi prsten gradskih zidina, u koji se ulazi kroz vanjska gradska vrata iz 15. stoljeća. U njima je danas lapidarij. Između dvoje vrata nalazi se vanjski gradski trg. Na trgu je, pokraj unutarnjih vrata, i gradska loža iz 17. stoljeća, predivan vidikovac na okolicu.

Središnji trg Andrea Antia nazvan je po renesansnom skladatelju i tiskaru nota, rođenom u Motovunu u drugoj polovici 15. stoljeća. Na trgu je barokna crkva Sv. Stjepana, izgrađena 1614. na mjestu starije crkve. Uz crkvu je zvonik–kula iz 13. stoljeća, s nazubljenim prsobranima, građena kada i prva crkva na čijim temeljima je sagrađena sadašnja. Malo je poznato da je na istom mjestu u kasnoj antici bila starokršćanska bazilika, još veća no što je današnja crkva Sv. Stjepana.

Nasuprot crkve je Komunalna palača, građena u 12. stoljeću, a u 16. i 17. stoljeću proširivana i obnavljana. Ispod trga je velika cisterna koja je opskrbljivala vodom Motovun. Do vrha Motovuna vodi uspon od 1052 stube, što ga čini najdužim stubištem u Hrvatskoj.

Kroz Motovun je prolazila željeznička pruga Parenzana, čime je mjesto ostvarivalo dobru povezanost s Porečom na zapadu te sa Slovenijom i Italijom na sjeveru. Kolodvor je sačuvan i nalazi se podno brežuljka na kojem je smješten stari dio grada, neposredno prije ulaska u t.zv. motovunski tunel.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Najvažnije gospodarske grane u općini su poljoprivreda i turizam.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe koje su često boravile ili čiji korijeni potječu iz Motovuna:[4]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Crkva Blažene Djevice Marije "od Vratiju": Izgrađena 1520.godine. Ime crkve vezano je uz sliku s likom Majke Božje koja se čuva na mramornom oltaru, izgrađenom skoro u sredini crkve. Prema legendi, Djevica Marija pojavila se na stablu koje je bilo upravo na mjestu gdje je danas smješten oltar.

Palača Polesini: Izgradila ju je obitelj markiza Polesinija, potječe iz 16. stoljeća, a danas je to hotel. Nasuprot zgrade je grlić cisterne iz 1322. godine, s uklesanim lavom Sv. Marka, najstarijim lavom u kamenu nakon onoga u Kopru.

Gradska vrata: U renesansnom stilu, krase je grbovi patricijskih obitelji. Očuvali su se do danas otvori u parapetu koj su korišteni za bacanje ulja, vrućeg katrana, kamenja i drugih materijala na neprijatelje koji su napadali grad.

Crkva Sv. Ciprijana: Nije datirana, no zasigurno je rekonstruirana 1855. godine zavjetom stanovnika Motovuna, koji je slijedio nakon epidemije kolere.

Gradska loža: Na donjem trgu nalazi se loža, izgrađena 1331. godine. Danas se trg zove po Josefu Resselu, izumitelju brodskog vijka koji je dio životnog vijeka proveo u Motovunu.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola "Vladimir Nazor". U gradiću već nekoliko desetljeća djeluje i međunarodna ljetna škola arhitekture.[5]

Kultura[uredi | uredi kôd]


Panoramski pogled na stari dio grada
Panoramski pogled na stari dio grada

Šport[uredi | uredi kôd]

Automobilistička utrka Motovun Off Road održava se od 1998.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. "Povijest Motovuna", motovun.hr
  4. Poznati Motovunci, Turistički portal Istre. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. svibnja 2015. Pristupljeno 29. siječnja 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/medunarodna-ljetna-skola-arhitekture-u-motovunu,3076.html

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Motovun
Nedovršeni članak Motovun koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.