Nikola Zdenčaj
Nikola Zdenčaj Zahromićgradski (Veliki Raven pokraj Križevaca, 6. prosinca 1775. – Veliki Raven, 28. travnja 1854.), hrvatski političar.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu te ju je završio 1789. godine.[1] Završio je studij prava u Zagrebu, te je od 1794. bio veliki odvjetnik i bilježnik križevačke županije. Obavljao je i dužnost dvorskog kaptola zagrebačkog 1808. – 1816. godine. Poslije se povukao na svoje imanje u Veliki Raven, a 1827. bio je izabran za križevačkog podžupana,[2] da bi 1830. bio hrvatski poslanik na Ugarskom saboru. Godine 1836. imenovan je upraviteljem kraljevske komore u Zagrebu, a 1838. velikim županom Zagrebačke županije.[2] Kao veliki župan zagrebački pridonio je izbornoj pobjedi iliraca nad mađaronima.
Godine 1841. jedan je od osnivača i potpredsjednik Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva (do 1847.).
Na zamolbu Frana Gundruma da ovjekovječi izgled i stanje grobova bračnog para Zdenčaja, a da se ne zaboravi značajnik i zaslužnik Nikola Zdenčaj, Dragutin Renarić naslikao je njihove grobove.[3][4][5]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 904.
- ↑ a b http://www.krizevci.net/hr/html/zdencaj.html
- ↑ Zoran Homen: Doprinos očuvanju imena Nikole Zdenčaja, Cris, god. V., br. l/2003., str. 62.
- ↑ Bibliografije str.206 Posljednje počivalište Nikole i Ane Zdenčaj, 1999. (fotografija) / I. Dečak, 63.
- ↑ Bibliografije str.205 Nadgrobni spomenici Zdenčajevih, 1904. (crtež) / Dragutin Renarić, 63