Nuklearna elektrana Juraguá

Koordinate: 22°04′01″N 80°30′33″W / 22.0669°N 80.5092°W / 22.0669; -80.5092 (WD)
Izvor: Wikipedija
Nuklearna elektrana Juraguá
Nuklearna elektrana Juraguá
Nuklearna elektrana Juraguá
Osnovni podaci
Koordinate 22°04′01″N 80°30′33″W / 22.0669°N 80.5092°W / 22.0669; -80.5092 (WD)
Zemlja Kuba
Operator Ministerio de la Industria Basica
Početak izgradnje 1983
Prva kritičnost
Spajanje na mrežu
Početak rada
Završetak rada
Status prekinuta izgradnja
Reaktor
Isporučitelj
Vrsta reaktora WWER-440/318
Aktivni reaktori
Izgrađeni reaktori
Reaktori u izgradnji
Otkazani reaktori 2x440 MW
Planirani reaktori 2x440 MW
Snaga
Snaga
Isporučena energija u godini
Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina)
Dodatni podaci
[http:// ]
Izvođač
Cijena
Trajanje licence

NE Juraguá je nedovršena kubanska nuklearna elektrana blizu mjesta Juraguá u pokrajini Cienfuegos. Elektrana se sastoji od dva sovjetska reaktora V318 (planirano je četiri) kakvi su instalirani u nekoliko europskih zemalja.

Preliminarni Sovjetsko-kubanski dogovori[uredi | uredi kôd]

Ekonomski i razvojni plan za razdoblje od 1981 do 1985. Godine, odobren na drugom kongresu komunističke partije Kube u prosincu 1980. godine. predvidio je daljnju industrijalizaciju zemlje za što će trebati povećati proizvodnju električne energije i to primarno iz nuklearnih elektrana.[1]

U prosincu 1974 Fidel Castro javno obznanjuje namjeru Kube da izgradi nuklearnu elektranu pored mjesta Juraguá snage 4 puta 440MW. Izgradnja elektrane je trebala započeti negdje između 1977 i 1978 te je završetak izgradnje bio planiran za 1985. godinu. Pred navedene elektrane predviđena je izgradnja identične nuklearne elektrane u pokrajini Holguin. Inicijalno je elektrana planirana na obali rijeke Arimao nekoliko kilometara sjeverno od grada Cienfuegos da bi početkom 1978. Fidel Castro objavio promjenu plana te naveo novu lokaciju elektrane blizu grada Juraguá. Ugovor o izgradnji nuklearne elektrane Juraguá potpisan je s predstavnicima Sovjetskog saveza 1976. godine u sklopu većeg međudržavnog sporazuma.[2] Reaktori namijenjeni elektrani Juraguá prototipno su izgrađeni u Novovoronježu te su kao dokazani proizvod prodavani u zemljama istočne Europe i Finskoj.[3]

Priprema izgradnje[uredi | uredi kôd]

U sklopu pripreme izgradnje petogodišnji plan je predviđao izgradnju Centra za obuku nuklearnih tehničara i 400-500 kV dalekovida od NE Juraguá to Havane. Obučni centar je osnovan u veljači 1976. godine, a prve polaznike je primio tek u studenom 1981.[4] Istovremeno je u periodu od 1976. do 1980. godine planirana i dovršena 220 kV mreža za cijelu državu, dok je izgradnja ključnog 400-500 kV dalekovoda od NE do Havane planirana za period od 1981 do 1985. godine (dalekovod nikad nije izgrađen).

Izgradnja[uredi | uredi kôd]

Projekt koji je imao veliku ekonomsku i političku važnost prozvan je "Projektom stoljeća", te je trebao omogućiti kubansku neovisnost od uvozne sovjetske sirove nafte. Radovi na elektrani odnosno njenom prvom reaktoru započeti su 1983. godine, dok je izgradnja drugog reaktora započela dvije godine kasnije. Osim za Kubu bio je to i za Sovjetski savez iznimno zahtjevan projekt. Po prvi puta su sovjeti gradili nuklearnu elektranu u zapadnoj hemisferi te su logistički napori bili znatni.[5] Projekt je uvelike kasnio zbog neefikasnosti rada na velikim udaljenostima. Dodatan uteg na projekt izazvala je nesreća u sovjetskoj nuklearnoj elektrani Černobil. Nakon černobilske nesreće kubanska strana je postrožila uvjete izgradnje i kontrolu kvalitete što je dodatno pridonijelo kašnjenju projekta. Bez obzira na sve probleme Kuba je ostala dosljedna razvoju civilnog nuklearnog programa.

Prekid izgradnje[uredi | uredi kôd]

Raspadom Sovjetskog Saveza i početkom tzv. Specijalnog perioda mogućnost izgradnje nuklearne elektrane Juraguá postajali su sve manji. Bez podrške Sovjetskog saveza Kuba nije bila u stanju financijski podržati projekt. U trenutku kad je Fidel Castro 5. rujna 1992. službeno proglasio prekid radova na NE Juraguá [6] procjenjuje se da je prvi reaktor bio 97% gotov, dok je na drugom reaktoru napravljeno tek 20-30% radova.[7]

Reaktori[uredi | uredi kôd]

Reaktor Tip reaktora Netto snaga Brutto snaga Početak izgradnje Završetak projekta
Juraguá-1[8] WWER-440/318 417 MW 440 MW 01.10.1983 05.09.1992
Juraguá-2[9] WWER-440/318 417 MW 440 MW 01.02.1985 05.09.1992
Juraguá-3[10] WWER-440/318 408 MW 440 MW - -
Juraguá-4[11] WWER-440/318 408 MW 440 MW - -

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. proyectos de los lineamientos economicos y sociales para el quinquenio 1981-1985 Granma, July 14, 1980,p-4
  2. http://www.cubaheadlines.com/2009/01/21/15437/cuba_an_example_use_nuclear_energy_benefit_mankind.html
  3. Cuban Comunnism - Nuclear Power i Cuba: Oppertunities and Challenges by Jorge F- Perez-Lopez
  4. Nuclear energy in Cuba: An indispensable link toward development by by Fidel Castro Diaz-Balart
  5. Nonissue: Cuba’s Mothballed Nuclear Power Plant
  6. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. prosinca 2014. Pristupljeno 27. travnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. United States General Accounting Office: NUCLEAR SAFETY - Concerns With the Nuclear Power Reactors in Cuba; August 1. 1995.
  8. Juragua 1 bei der PRIS der IAEO[neaktivna poveznica]
  9. Juragua 2 bei der PRIS der IAEO[neaktivna poveznica]
  10. Juragua 3 bei der PRIS der IAEO[neaktivna poveznica]
  11. Juragua 4 bei der PRIS der IAEO[neaktivna poveznica]