Odrubljivanje glave

Izvor: Wikipedija
Petru Zrinskom i Krsti Frankopanu odrubljene su glave u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. Taj čin označava i gušenje tzv. Zrinsko-frankopanske urote.
Massimo Stanzione, Glavosjek sv. Ivana Krstitelja, 1635. Na majčin nagovor, Saloma je od Heroda zaiskala glavu Ivana Krstitelja, koju su joj Herodovi krvnici, prema Evanđelju po Mateju, donijeli na pladnju.

Odrubljivanje glave, glavosjek (glavosijek)[1], obezglavljivanje (obezglavljenje) ili dekapitacija (srednj. lat. decapitare - obrzglaviti), čin je kojim se glava odrubljuje od ostatka tijela. Kod ljudi i većine životinja taj čin vrlo brzo dovodi do moždane smrti, s obzirom na to da nakon nekoliko minuta mozak ostaje bez krvi. Postojeća medicinska tehnologija nije u stanju održati odrezanu glavu na životu, odnosno prišiti je natrag na tijelo s obzirom na prevelika oštećenja presječene leđne moždine, arterija i mišića.

Odrubljivanje glav u pravilu se gotovo uvijek događa kao posljedica, odnosno metoda ubojstva ili izvršenja smrtne kazne, a kao alat se pri tome koristi hladno oružje s oštricom (nož, mač, sjekira), žica ili posebni uređaji kao što je giljotina (u Francuskoj revoluciji). Krvnik koji je specijaliziran za pogubljenje odsijecanjem glave se zove glavosječa.

Kroz povijest je bilo često ritualno obezglavljivanje leševa ili na drugi način ubijenih ili pogubljenih osoba. Pobjeda u ratu ili osvajanje stranoga teritorija nerijetko je završavalo javnim odrubljivanjem glave njegova dotadašnjega vladara, najčešće na trgovima ili na samomu bojištu, što je bio i vidljivi i simbolički čin pobjede i poniženja pobjeđene vojske ili stanovništva osvojena područja. Takva su pogubljenja nadahnula brojna umjetnička djela.

Osim na taj način, do odrubljivanja glave može doći i nesretnim slučajem – prilikom eksplozija, prometnih i inih nesreća. Iako su takvi slučajevi rijetki, moguće je izvršiti i samoubojstvo rezanjem vlastite glave.[2]

Odrubljivanja glave u prenesenom značenju označava i svaki čin kojom se neka država ili organizacija onesposobljava tako što joj se trajno ili privremeno ukloni ili onesposobi njezino vodstvo.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Dragić, Marko i Helena Dragić: „Sveti Ivan Krstitelj u hrvatskoj tradicijskoj baštini.” Croatica et Slavica Iadertina, sv. 15, br. 15 (2019.), str. 275-329
  2. Guillotine death was suicide (engl.). BBC News. 24. travnja 2004. Pristupljeno 26. rujna 2008.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Odrubljivanje glave