Ogrlica

Izvor: Wikipedija
Oglica, sterling srebro, slatkovodni biseri, čipka
Muškarac iz plemena Masai, oglice kao dio tradicionalne nošnje.

Ogrlica je vrsta nakita koji se nosi obješen oko vrata. Najčešće su u vidu metalnog lančića, u pravilu bez privjeska, no mogu biti i od brojnih drugih materijala. Sastavni dio ogrlica je i drago i poludrago kamenje, biseri, koralji, staklene, plastične i keramičke te drvene perle, školjke ili perje. Ogrlice nose kako žene tako i muškarci.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ogrlice su bile integralni dio nakita još od vremena drevnih civilizacija. Najstariji primjerci spadaju u kameno doba, te su stari oko 40 000 godina. Te najstarije ogrlice su u pravilu bile sačinjene od prirodnih materijala - zubiju i kandži životinja, ptičjeg perja, koralja, rezbarenih komada drveta ili kostiju, sjemenki biljaka, te raznog obojenog kamenja.

Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]

  • Mascetti, Daniela and Triossi, Amanda. The Necklace: From Antiquity to the Present. London: Thames & Hudson Ltd, 1997.
  • Black, J. Anderson. A History of Jewelry: Five Thousand Years. New York: Park Lane, 1975.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Metropolitan jewelry, katalog zbirke nakita Metropolitan muzeja u New Yorku, sadrži i podatke o ogrlicama