Okruzi Surinama

Izvor: Wikipedija
Karta Surinama s okruzima (brojevi na karti odgovaraju onima u tablici)

Surinam je podjeljen na deset okruga. Površinom najveći okrug je Sipaliwini s 130.567 km² što čini 79,7% Surinama. Dok je najmanji Paramaribo okrug s 182 km² te čini 0,1% površine Surinama. Prema broju stanovnika najveći okrug je Paramaribo u kojem je 2012. godine živjelo 240.924 stanovnika. Okrug s najmanje stanovika je Coronie u kojem živi 3.391 stanovnik.

Okrug Središte Površina (km²) Površina (%) Stanovništvo
(2012. popis)[1]
Stanovništvo (%) Gustoća. (stan./km²)
1 Brokopondo Brokopondo 7.364 4,5 15.909 2,9 2,2
2 Commewijne Nieuw-Amsterdam 2.353 1,4 31.420 5,8 13,4
3 Coronie Totness 3.902 2,4 3.391 0,6 0,9
4 Marowijne Albina 4.627 2,8 18.294 3,4 4,0
5 Nickerie Nieuw-Nickerie 5.353 3,3 34.233 6,3 6,4
6 Para Onverwacht 5.393 3,3 24.700 4,6 4,6
7 Paramaribo Paramaribo 182 0,1 240.924 44,5 1323,8
8 Saramacca Groningen 3.636 2,2 17.480 3,2 4,8
9 Sipaliwini nema 130.567 79,7 37.065 6,8 0,3
10 Wanica Lelydorp 443 0,3 118.222 21,8 266,9
Surinam Paramaribo 163.820 100,0 541.638 100,0 3,3

Povijest[uredi | uredi kôd]

Zemlju su prvi put podijelili Nizozemci 8. listopada 1834, kraljevskom uredbom na osam divizija i 2 okruga:

  • Gornji Surinam i Torarica
  • Para
  • Gornji Commewijne
  • Gornji Cottica i Perica
  • Donja Commewijne
  • Donja Cottica
  • Matapica
  • Saramacca
  • Coronie (okrug)
  • Nickerie (okrug)

Divizije su bile u blizini glavnog grada, Paramariboa, a okruzi su bila udaljena područja dalje od grada.

Godine 1927. okruzi su revidirani, a zemlja je podijeljena na sedam okruga. Dodatne male preinake su napravljene 1943., 1948., 1949., 1952. i 1959. godine. Da bi 28. listopada 1966. Surinam bio podjeljen u devet okruga:

  • Nickerie
  • Coronie
  • Saramacca
  • Brokopondo
  • Para
  • Suriname
  • Paramaribo
  • Commewijne
  • Marowijne

Te podjele ostale su do 1980., kada su još jednom, granice okruga podjeljene međutim, sa sljedećim zahtjevima:

  • Promjene na starim granicama će se napravili samo ako to dovodi do bolje funkcioniranja.
  • Svako područje se treba razvijati.
  • Nove granice trebaju poštovati identitet autohtoni naroda.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]