Oligopol
Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista (čisti oligopol) ili slična (diferencirani oligopol) dobra.
Obilježja[uredi | uredi kôd]
Najčešći uzrok formiranja oligopola je ekonomija razmjera. Oligopolist traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata, on je "price searcher" (engl.). Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu:
- Vodstvo u cijenama - najčešće najveće poduzeće preuzima vodstvo u cijenama. Ono određuje i mijenja cijenu, ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova, a ostali ga u tome slijede. Dominantno poduzeće maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku.
- Tajno ili javno dogovaranje - smanjuje nesigurnost, povećava profit i zaštita je od eventualne konkurencije.
Vrste zapreka za ulazak u oligopolsku granu[uredi | uredi kôd]
- Prirodne barijere (zapreke) su:
- Ekonomija razmjera
- Visoki troškovi
- Diferencijacija proizvoda
- Iskljuĉivo vlasništvo
- Veliĉina tržišta
- Umjetne barijere (zapreke) su:
- Patenti i autorska prava
- Vladine dozvole i koncesije
- Uvozne barijere
- Obiĉaji i tradicija
- Predatorne cijene[1]
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Klarić, Marijan. 2006. Mikroekonomika Udzbenik EFOS (PDF). Osijek. str. 173. ISBN 9532530037