Plakinja

Plakinja ili Palkonija^[1] (mađ. Palkonya, nje. Balken) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 10 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na 45° 53' 48" sjeverne zemljopisne širine i 18° 23' 23" istočne zemljopisne dužine, u sjevernom podnožju Viljanske planine.

Vakan je 3,5 km zapadno, Petra je 2,5 km sjeverozapadno, Devčar je 4,5 km sjeverno, Kaša je 4,5 km sjeverno-sjeveroistočno, Ivanj je 1,5 km sjeveroistočno, Jakobovo je 2 km istočno, Kovaš je 2 km jugoistočno, Aršanj je 3,5 km južno, Aršanjac je 2,5 km, a Veliko Selo je 4,5 km jugoistočno.

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7771.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Povijesni izvori spominju Palkoniju prvi put 1296. u oblicima Polkona, Polkuna.

Za vrijeme turske okupacije je Plakinja uvelike opustjela, no još uvijek je ostalo nešto stanovnika. S turskom vlašću su došli i muslimanski vjernici za koje je trebalo napraviti mjesto za molitvu. 1687. je zabilježeno da je nakon protjerivanja Turaka u selu bilo 8 kuća s ukupno 20 stanovnika.

Džamija je u dvjema dogradnjama 1773. i 1819. prepravljena u rimokatoličku crkvu, no to nije izmijenilo njen oblik iz turskog doba. Današnji barokni glavni oltar je donesen iz pečuške katedrale u Plakinju. 1816. je dograđen klasicistički crkveni zvonik čiju je izgradnju financirala obitelj Batthyány. Tom je prilikom crkva posvećena svetoj Elizabeti.

1730. izvori bilježe njemačke doseljenike te nekoliko doseljenih hrvatskih i srpskih obitelji.

Do 1950. je selo nosilo ime Nemethpalkonya, a onda je promijenilo ime u današnji oblik.^[2]

Kultura[uredi | uredi kôd]

festival Ördögkatlan
selo je na mađarskim "vinskim putevima"
Europsko selo kulture 2007.^[3]

Promet[uredi | uredi kôd]

Kroz južni dio sela prolazi željeznička pruga Pečuh – Viljan – Mohač.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Plakinja (Palkonija) ima 303 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Nijemci čine sedminu stanovnika i u selu imaju manjinsku samoupravu. U selu živi i nekoliko Hrvata. Preko 80% stanovnika su rimokatolici, više od desetine su kalvinisti.