Planinski ćuk
Planinski ćuk | |
---|---|
Status zaštite | |
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Aves |
Red: | Strigiformes |
Porodica: | Strigidae |
Rod: | Aegolius |
Vrsta: | A. funereus |
Dvojno ime | |
Aegolius funereus (Linnaeus, 1758) | |
Rasprostranjenost | |
Podvrste | |
Aegolius funereus beickianus Aegolius funereus caucasicus Aegolius funereus funereus Aegolius funereus magnus Aegolius funereus pallens Aegolius funereus richardsoni Aegolius funereus sibiricus | |
Sinonimi | |
mrtvačka sovica ćuk batoglavac | |
Baze podataka | |
Planinski ćuk, batoglavi ćuk[1] ćuk batoglavac ili mrtvačka sovica (lat. Aegolius funereus) je mala sova. Obitava u gustim crnogoričnim šumama sjevera Euroazije i Sjeverne Amerike, ali i planinskim lancima, kao što su Alpe i Stjenjak. Najčešće živi 16 godina.[2]
Izgled[uredi | uredi kôd]
Tijelo ove ptice je dugo 20-30 centimetara. Raspon krila je 53–60 cm. Mužjaci i ženke se razlikuju samo po težini, mužjaci su teški 90-113 grama, a ženke 126-194 grama. Ženke su krupnije od mužjaka. Boja ovih ptica varira, jedne su sivkaste, a druge crvenkasto-smeđe boje. Gornji dio tijela je smeđe boje, a na ramenima se nalaze bijele mrlje. Donji dio tijela je bjelkast i prošaran smeđim prugama. Glava je prilično velika, a lice je bijelo. Očne šarenice su žute boje, a područje ispod očiju je tamno. Ova sova uvijek ima "iznenađen" pogled. Rep joj je kratak, smeđe je boje i ima 4-5 bijelih pregrada u obliku križa. Noge i stopala su prekriveni bijelim perjem.
Stanište[uredi | uredi kôd]
Kao stanište planinskom ćuku najčešće služe šume jele, smreke, bukve, ali ponekad i borova. Neprijatelji ove ptice su kuna zlatica, šumska sova i ušara. Njihova prisutnost često može dovesti do nemogućnosti razmnožavanja. Planinski ćuk uglavnom izbjegava neprijatelje. Nije društven, uglavnom vrijeme provodi sam.
Prehrana[uredi | uredi kôd]
Prehrana planinskog ćuka se sastoji isključivo od životinja. Plijen su mu najčešće manji sisavci, a u manjoj mjeri jedu kukce i neke manje ptice, kao što su drozdovi i voluharice. Svoj plijen uglavnom lovi noću, ali je na sjeveru često prisiljena loviti danju zbog toga što su noći kratke u ljetnim mjesecima.[3] Plijen pronalazi osjetilom sluha, može prepoznati miševe i pod raslinjem i snijegom.[4]
Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]
Sezona parenja je uglavnom traje od sredine ožujka do srpnja.[5] Mužjak ženku privlači pjesmom. Ženka u tri rupe postavlja dva do sedam bijelih jaja. Inkubacija traje 28-29 dana. Oba roditelja inkubiraju jaja, ali većinu inkubacije vrši ženka. Ženka i mužjak stavljaju hranu u gnijezdo. Mladi ptići su čokoladno smeđe boje.[6] Oči im se otvaraju nakon 10 dana. Nauče letjeti tri tjedna nakon što se izlegnu, a gnijezdo napuštaju nakon 4-6 tjedana. Potpuno odrastu nakon godinu dana.
Glasanje[uredi | uredi kôd]
Identični pjev planinskog ćuka lako može identificirati tu nedostižnu pticu. Najčešća fraza je "oo-oo-oo-oo-oo-oo" koja je glasna i brza, te traje 2-3 sekunde.[7] Glasnoća joj se pojačava na kraju. Pjesma ove ptice se čuje i na 2000 m udaljenosti, te podsjeća na zvuk okarine. Najčešće se čuje za vrijeme sezone parenja, u travnju i svibnju.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2000. ISBN 953-6036-32-0
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2010. Pristupljeno 3. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. lipnja 2010. Pristupljeno 3. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.allaboutbirds.org/guide/Boreal_Owl/lifehistory
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2010. Pristupljeno 3. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.avianweb.com/tengmalmsowls.html
- ↑ http://www.50birds.com/BPBorealOwl.htm