Poljski kukolj
| Poljski kukolj | |
|---|---|
 Poljski kukolj, ilustracija | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Caryophyllales |
| Porodica: | Caryophyllaceae |
| Rod: | Agrostemma |
| Vrsta: | A. githago |
| Dvojno ime | |
| Agrostemma githago L. | |
| Baze podataka | |
Poljski kukolj (kukolj čupavi, lat. Agrostemma githago) otrovna je biljka iz porodice Caryophyllaceae. Nekada je biljka bila izrazito čest korov na obradivim površinama. Danas raste po cijeloj Europi, a autohtona je u Sredozemlju, odakle se raširila i po Africi, Americi i Aziji.[1] U mnogim krajevima danas se vodi kao ugrožena ili izumrla.[2]
Opis[uredi | uredi kôd]
Stabljika je uspravna, obrasla dlakama, u gornjem delu razgranata i naraste do 100 cm visine. Listovi su nasuprotni, lancetasti, svjetlozeleni i dlakavi. Cvjetovi su pojedinačni i veliki. Cvatu od lipnja do rujna. Plod je duguljast tobolac koji u sebi nosi crne, bubrežaste sjemenke. Biljka u godini stvara 100 – 600 sjemenki koje prokliju iste godine i zadržavaju klijavost nekoliko godina.
Otrovnost[uredi | uredi kôd]
Sjeme sadrži oko 7% otrovnog glikozida gitagina (agrostemin) - C27H28O11, koji djeluje na srce, živčani sustav i uništava crvene krvna zrnca. Već 0,5% kukolja u brašnu može djelovati otrovno.
Ljekovitost[uredi | uredi kôd]
Istraživanja ljekovitih svojstava kukolja pokazala su da djeluje kao antihelminitik, diuretik (sjeme) i ekspektorans, ali zbog svoje toksičnosti se ne koristi u službenoj medicini.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Agrostemma githago na Plants for a future
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Kušan, F.: Naše ljekovito bilje, Zagreb 1947.
- Zvonimir Maretić, (1986.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost
- Sergej Forenbacher, (1998.), Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-3116-8
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Plants of the World online pristupljeno 29. listopada 2018
- ↑ HE pristupljeno 29. listopada 2018
