Kukavice
| Kukavice | |
|---|---|
 Crnokljuna kukavica, Coccyzus erythrophthalmus | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Cuculiformes |
| Porodica: | Cuculidae Vigors, 1825. |
| Rodovi | |
* oko 26, vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Kukavice[1] (Prave kukavice, lat. Cuculidae) su, prema nekim autorima, jedina porodica reda kukavki, dok su, prema drugim autorima, jedna od tri porodice u navedenom redu. Pored ove, ti autori u red kukavica svrstavaju još hoacina, jedinu vrstu u porodici Opisthocomidae, i turakoe (porodica Musophagidae). Danas se općenito ove dvije porodice izdvajaju u zasebne redove Opisthocomiformes[2] i Musophagiformes.[3]
Sistematika i rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Ovo je porodica s oko 140 vrsta, podijeljenih na šest potporodica. Tih šest potporodica (3 iz Starog svijeta i 3 iz Novog) su raznovrsne. U Starom svijetu, najveća potporodica sadrži 54 vrste skoro isključivo parazitskih kukavica. Preostale dvije sadrže 28 vrsta kukala koji žive u Africi, jugoistočnoj Aziji i Australiji i 26 vrsta kua i malkoha. Kue žive samo na Madagaskaru, a malkohe na jugoistoku Azije. U Novom svijetu postoji 18 neparazitskih vrsta koje su također prave kukavice, ali su svrstane u drugu potporodicu. Tri vrste crnih anija koji se gnijezde u zajednici, kao i Guira kukavica pripadaju drugoj potporodici. Postoji i desetočlana potporodica kukavica koje žive na tlu, od kojih su tri parazitske vrste.
Opis[uredi | uredi kôd]
Duge su 17-65cm, a težina je od 30 do 700 grama. Oba spola su slične veličine, iako su mužjaci ponekada veći. Zajednička osobina porodice je što veličina i težina mogu biti neobično različite kod pripadnika istog spola. Perje je najčešće sivo i smeđe, donji dio je često isprugan, a rep je ponekada veoma upadljiv s pjegama ili svijetlim šarama kad se raširi. Glasaju se obično jednostavno, poput zvuka flaute, zvižduka ili štucanja najčešće popraćenima dvosložnim tonom po kojoj je ova grupa i dobila ime. Ponekad se glasaju i visokim tonovima, osobito mladunci. Kod nekih vrsta spolovi se oglašavaju različito. Skoro su isključivi kukcojedi, a većina vrsta lovi otrovan plijen koji ne jedu druge ptice. Veći primjerci jedu i manje kralježnjake. Jedan rod (Eudynamys) uglavnom čine biljojedi. Jedna od glavnih osobina koja razlikuje ovu porodicu od ostalih su njihova zigodaktilna stopala (dva prsta su okrenuta prema naprijed, a dva prema nazad).
Razmnožavanje i zaštita[uredi | uredi kôd]
Neparazitske vrste grade platformu od granja u drveću, grmlju ili na otvorenom tlu. Polože 2-5 jaja, koja su veoma teška u odnosu na težinu ženke. Parazitske vrste polože 8-15 jaja u sezoni, koja su ponekada veoma malena. Težina jaja je 8-70 grama. Inkubacija traje 11-16 dana, a ptići ostaju u gnijezdu 16-24 dana. Boja jaja se razlikuje u skladu s bojom jaja domaćina. Dvije vrste: sumatranska kukavica (Carpococcyx viridis) i crnokapi kukal (Centropus steerii) su kritično ugrožene. Jedna vrsta je ugrožena, a šest ih je ranjivo.
Potporodice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (PDF). HAZU. Zavod za orntologiju HAZU. 2018
- ↑ Hoacin. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. listopada 2008. Pristupljeno 29. srpnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Turakoi: Porodica Musophagidae
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Cuculidae |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cuculidae |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Cuculidae |