Pučišća
| Pučišća | |
|---|---|
 grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Naselja | Gornji Humac, Pražnica, Pučišća |
| Površina[1] | 43,6 km2 |
| Površina središta | 43,6 km2 |
| Koordinate | 43°21′N 16°44′E / 43.35°N 16.73°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 1 926 |
| – gustoća | 44 st./km2 |
| Urbano | 1 341 |
| – gustoća | 44 st./km2 |
| Poštanski broj | 21412 |
  Pučišća Pučišća na zemljovidu Hrvatske | |
Pučišća su općina u Hrvatskoj, na otoku Braču.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Pučišćima pripadaju 3 naselja (stanje 2006.), to su: Gornji Humac, Pražnica i Pučišća.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Pučišća su na kraju pučiške luke, jedne duboke uvale na istočnoj polovici sjeverne obale Brača. Sve ceste prima Pučišćama vode serpentinama. Glavne ceste do Pučišća su iz juga od Pražnica (7 km), a iz zapada od Postira pratujući obalu (14 km). Na početku uvale je veliki kamenolom Jadrankamena, koji je daleko i lako vidljiv i od Dalmatinske obale jer je jako bijel.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popis 2011.[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Pučišća ima 2.171[3] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,62%,[4] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 95,30% čine pripadnici katoličke vjere.[5] Samo naselje Pučišća ima 1.529 stanovnika.[6]
| broj stanovnika | 1978 | 2433 | 2720 | 3387 | 3620 | 3616 | 3068 | 2861 | 2461 | 2599 | 2566 | 2354 | 2397 | 2393 | 2224 | 2171 | 1926 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1218 | 1526 | 1722 | 2169 | 2290 | 2297 | 3068 | 1815 | 1587 | 1684 | 1663 | 1588 | 1706 | 1706 | 1602 | 1529 | 1341 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Uprava naselja se sastoji od 11 vijećnika i načelnika.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Pučišćane su napali omiški gusari, ali su se obranili s trinaest kula ili kaštila (kaštel Bokanić i dr.).[7] Tako je grad Pučišća dobio nadimak "Luka Kula".
Obitelj Bokanić koja je poznata po graditeljima i klesarima, jedan je od rodova pučiškog plemstva koji je s Ciprijanom Žuvetićem osnovao novo naselje u Pučiškom Docu podno Pražnica.[7]
Osmanlije su tijekom Ciparskog rata napale Pučišća, ali je sustav kula iz 15. stoljeća omogućio kvalitetnu obranu.[8]
Pučišća su dobila naslov castel 28. svibnja 1600., a dodijelio im ga je generalni providur Dalmacije Filipo Pasqualigo. U početku razvoja toga naselja bilo je 13 kula-kaštela, od kojih su do danas sačuvani Davidović ili Michieli, Akvila (nekadašnja općinska zgrada), Prodić ili Ciccarelli, Bokanić ili Lukinović, Pinesić ili Moro, zatim jedna kula do mjesne gostionice i druga obitelji Grego. Od ostalih kula i kaštela danas postoje tek ostaci. Kada je prestala turska opasnost i gusarenje po otočnim obalama sve su kule vremenom bile snižavane i prilagođivane u povoljnije stambene svrhe, otvarali su se novi i veći prozori i širile unutarnje prostorije.
U 17. i 18. stoljeću pučiško pučanstvo neprestano raste. Godine 1614. u mjestu je zabilježeno 300 stanovnika od pričesti, 1637. 460, 1645. 600, a 1763. 680 ljudi. Prvotna župna crkva sagrađena je 1566. godine. Vizitator Valijer naziva ju nuova et elegans, imala je pet oltara od kojih je na glavnome bio kip svetog Jerolima. Tu crkvu renesansnih oblika posvetio je 1614. godine hvarski biskup Cedulin. Kako je zbog rasta pučanstva postala premalena, 1793. započela je obnova dovršena prvih godina 19. stoljeća. Ta obnovljena crkva stilski se uokviruje u baroknu bračku arhitekturu. U to doba i privatne kuće plemićkih obitelji grade se uz obalu, pa tako sklad renesansnih oblika, obrambenih objekata i barokne zgrade s ambijentima ruralne naravi davaju posebnu draž i kolorit sredozemne arhitekture.
U Pučišćima je 1823. počela s radom privatna škola, a dvadeset godina kasnije osnovana je državna muška škola. Godine 1885. otvorena je i ženska državna škola, pa je u objema hrvatski uveden kao nastavni jezik 1894. godine. Mjesto je 1873. imalo dva do tri liječnika i jednu primalju.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Poznati Pučišćani[uredi | uredi kôd]
- Neno Belan, pjevač
- obitelj Bokanić, koja je dala poznate svećenike, redovnike, političare i prije svega graditelje, od kojih je najpoznatiji Tripun Bokanić[7]
- Andrija Ciccarelli, svećenik i pisac povijesnih knjiga
- Ivan Jerko Dominis, havajski guverner i princ-suprug[9][10]
- Franjo Hijacint Eterović, enciklopedist, pisac i filozof
- msgr. Nikola Eterović, nadbiskup, tajnik Biskupske sinode u Rimu.
- Miro Kačić, hrvatski jezikoslovac, matematički jezikoslovac, romanist i kroatist.
- Čedo Martinić, glumac
- Jere Mihaljić, glavni franjevački ekonom za Palestinu i Transjordaniju
- Gaetano Moscatelli, poznati graditelj orgulja (djelovao 1792. – 1799.)
- Tomislav Ostoja, kipar i slikar
- Ivan Puljizić, graditelj,konstruktor i vojni inženjer
- Veseljko Sulić, baletni plesač, koreograf i pedagog
Podrijetlom iz Pučišća su čileanski književnici Ramón Díaz Eterović, Domingo Mihovilović Rajčević i Nicolás Mihovilović Rajčević.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Crkva sv. Jeronima
- Kaštel Ciccarelli
- Kula Aquila
- Kuća Dešković
- Svjetionik Rt Sv. Nikola
- Crkva Gospe od Utjehe
- Crkva Gospe od Batka
- Crkva sv. Lucije
- Crkva sv. Jurja
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola Pučišća
- Klesarska Škola
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Glazbena udruga BRAssČuta
- Klapa Volat
Šport[uredi | uredi kôd]
- 3 malonogometna kluba
- košarkaški klub
- vaterpolski klub "Pučišća"
- karate klub Brač
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
- ↑ a b c Radoslav Bužančić: Trogirski i hvarski opus Trifuna Bokanića, Klesarstvo i graditeljstvo, sv.XXI br.1-2 kolovoz 2010.
- ↑ Andrea Matoković: Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.
- ↑ Croatia and Croatians
Zajednicar. “Posljedna Kraljica Hawaiia Lilioukalani Bila Je Zena Ivana Jerka Dominisa.” Zajednicar, April 24, 1970.Croatian Dominis was married to last queen of Hawaii] - ↑ Croatia and Croatians Adam Eterovich
Eterovich, Ivan Don. “Bračanin Princ Havaja.” Bracka crkva, 1985.Prince Dominis of Hawaii was from Pucisce, Brac
Kusanovic, Tonci Don. “Birth Certificate and Genealogy of Ivan Dominis from Pucisce, Island of Brac , Croatia.” In Library of Adam S. Eterovich, 1985. Captain Dominis of Hawaii is a Croatian from the Island of Brac
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pučišća |
| ||||||||||||||||||||||||||