Raša (općina)

Koordinate: 45°05′N 14°05′E / 45.08°N 14.08°E / 45.08; 14.08
Izvor: Wikipedija
Raša

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaIstarska

NačelnikGlorija Paliska IDS[1] poštanski broj = 52223 Raša
NaseljaBarbići, Brgod, Brovinje, Crni, Diminići, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most-Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari, Viškovići

Površina[2]80,4 km2
Površina središta1,5 km2
Koordinate45°05′N 14°05′E / 45.08°N 14.08°E / 45.08; 14.08

Stanovništvo[3] (2021.)
Ukupno2 809
– gustoća35 st./km2
Urbano1 184
– gustoća1873 st./km2

Zemljovid

Raša na zemljovidu Hrvatske
Raša
Raša

Raša na zemljovidu Hrvatske

Nasljeđe rudarske prošlosti: crkva Sv. Barbare u Raši ima oblik prevrnutog rudarskog vagoneta, a zvonik podsjeća na toranj izvoznog tornja
Rudarski vlak iz Istarskih ugljenokopa u Raši.

Raša (talijanski Arsia, čakavski Aršija[4]) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine je 23 naselja (stanje 2006.), to su: Barbići, Brgod, Brovinje, Crni, Diminići, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most-Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari i Viškovići.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Raša ima prema popisu iz 2011. godine 3183 stanovnika, od kojih 1444 u naselju Raša.

U stanovništvu ima četrdesetak Talijana (ispod dva posto; još desetak ljudi navodi kao materinji jezik talijanski), te 365 Bošnjaka: ta najznačajnija nacionalna manjina sudjeluje u stanovništvu s 11,45 posto. 59,72 posto stanovništva su etnički Hrvati, a 17,59 posto je umjesto nacionalne izrazilo regionalnu pripadnost.

Općina Raša: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2206
2439
2488
2900
2998
3435
3756
4872
6796
6549
6373
4821
4460
4124
3535
3183
2809
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Labin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka grada Labina. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka općine Sveta Nedelja, a istih godina dio podataka sadržan je u općini Sveta Nedelja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Raša: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2714
2888
2965
2211
2149
1970
1653
1440
1184
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazuje se od 1948., u toj godini kao dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest[uredi | uredi kôd]

Središnje naselje u Općini Raša je sagrađeno kao izniman arhitektonski projekt arhitekta Gustava Pulitzer Finalija i njegovog studija "Stuard" (slovenski arhitekti Zorko Lah, Franjo Kosovel i Henrik Ukmar) iz Trsta, te je svečano otvoreno 4. studenog 1937. Naselje je nastalo na temelju narudžbe rudarskog društva "ARSA" i njihovog predsjednika Guida Segrea zbog velike potrebe za stambenim prostorom jer su rudnici tada zapošljavali više od 7.000 rudara. Podizanje grada u ranije močvarnom području bilo je moguće zahvaljujući isušivanju područja uz rijeku Rašu; projekt melioracije je počeo 1928. godine.

Gradić sagrađen za oko tri tisuće stanovnika u rekordnom roku. Početak gradnje bio je 10. ožujka 1936., a godinu dana kasnije veći dio grada bio je izgrađen. I poslije inauguracije nastavilo se s gradnjom pojedinih objekata, a posljednji - Direkcija s kupatilima- izgrađena je 1940. Bio je opremljen svom potrebnom infastrukturom: školama, vrtićem bolnicom, poštom, kinom, sportskim sadržajima, općinskom zgradom, policijskom stanicom i hotelom. Grad je imao kanalizacijsku i vodovodnu mrežu, te gradsku rasvjetu, a prometnice su bile asfaltirane. U mjestu je bila sagrađena i oveća crkva posvećena sv. Barbari, zaštitnici rudara.

Kuće za radnike imaju po četiri dvosobna stana, svaki s odvojenim ulazom i dijelom vrta. Arhitekti iz ureda Pulitzer su projektirali peći na ugljen koje su omogućavale grijanje cjelokupnog prostora stana. Radnički dio grada je središnjim gradskim trgom odvojen (ili spojen) od službeničkog dijela u kojem su stanovi komforniji, a topla voda - uključivo za centralno grijanje - je dolazila iz gradske toplane, na koju su bile priključene i sve javne zgrade.

Taj projekt fašističkog režima je odmah 1937. godine dobio administrativni status općine.

Nakon II. svjetskog rata većina rudara - Talijana iz raznih dijelova Italije - napustila je Rašu, te je naglo opadanje radne snage nekoliko godina nadoknađivano prisilnim (makar i plaćenim) radom seljaka iz raznih dijelova Istre, koje su vlasti mobilizirale na "radnu obvezu" čak i usred sezone poljskih radova. U narednom razdoblju se u Rašu doselilo mnogo radnika iz Bosne i Hercegovine.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U Raši se do 1966. godine odvijala intenzivna rudarska djelatnost. Stalna eksploatacija ugljena u obližnjem Krapnu započela je 1785. godine. Godine 1942. u tadašnjim Istarskim ugljenokopima dosegnuta je najveća proizvodnja ugljena od 1,158.000 tona. U to vrijeme je u rudnicima radilo do 10 tisuća radnika.

Današnji najznatniji gospodarski objekt je tvornica cementa u mjestu Koromačno. Dolina Raše i dalje pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, a općina ima široki izlaz na more, koji omogućava bavljenje ribarstvom. Turistički sektor čine dva autokampa kapaciteta za nekoliko stotina turista, te preko dvije stotine privatnih iznajmljivača soba i apartmana, kao i znatan broj drugih manjih ugostiteljskih objekata.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Na trgu Gustava Pulitzera u Raši nalazi se crkva sv. Barbare. G. Pulizter je projektirao vrlo elegantnu crkvu minimalističkih linija, inspiriranu sličnim rješenjima koja je vidio prilikom studija kod arhitekta Fischera u Minhenu. Trg je upotpunjen fontanom.

Rudnička postrojenja u Raši su sačuvana, makar su zatvorena još od 1966. godine.

U Bobrinama kod Skitače nalazi se skupina od 4 tumula (suhozidnog obitavališta) iz brončanog doba, smještena je na istoimenoj uzvisini. Veći tumul visine je oko 3 m i promjera oko 20 m, dok su 3 manja tumula visine oko 1 m i promjera oko 4 m.

U ruralnim naseljima općine Raša ima više baroknih crkava, a uz selo Brovinje nalazi se gotička crkvica posvećena Glavosjeku sv. Ivana Krstitelja; crkvica je sazidana od tesanog kamena u 14. stoljeću, a unutrašnjost je oslikana freskama iz 15. stoljeća. Iz tog je razdoblja i crkvica u šumarcima Prodola kod sela Skitača.

Vrlo razvedena obala uključuje estuarij rijeke Raše, te kamenite rtove i šljunčane plaže; koje su u znatnom broju lako dostupne turistima - kako onima koji dolaze automobilom, tako i jahtašima.

Šport[uredi | uredi kôd]

  • Nogometni klub Cement Koromačno
  • Nogometni klub Raša 1938
  • Nogometni klub Polet Snašići
  • Stolnoteniski klub "Brovinje"
  • Društvo športova na moru Koromačno
  • Društvo športova na moru Galeb
  • Boćarski klub Raša
  • Boćarski klub Polet Snašići

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • RKUD Rudar Raša - folklorno društvo

Znamenite osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Načelnica. Općina Raša. Pristupljeno 26. listopada 2021.
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. Istarski rječnik. www.istarski-rjecnik.com. Pristupljeno 26. listopada 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Raša (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.