Rorschachov test mrlja

Izvor: Wikipedija

Rorschachov test mrlja, jedan je od projektivnih testova koji se rabe u psihodijagnostičkom procesu kao dio psihološkog pregleda koji obavlja klinički psiholog ili drugi posebno specijalizirani psiholog za primjenu ove tehnike.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Švicarski psihijatar Hermann Rorschach je kapnuo tintu na papir, presložio ga i time dobio simetrične, ali nedefinirane oblike. Te mrlje bi pokazivao hospitaliziranim pacijentima i odbacivao one koji nisu izazvali odgovore kod različitih psihijatrijskih skupina. Naposljetku se zadovoljio s deset. Freudov rad i njegov koncept nesvjesnoga i dinamičkog pogleda na osobnost utjecao je na Rorschachov pogled i koristio se psihoanalitičkom teorijom u vlastitom tumačenju odgovora ispitanika.

Tumačenje[uredi | uredi kôd]

Rorschachov test se ne tumači na osnovi samo jednog odgovora, već se odnosi na ukupnu sumu odgovora, a uz to se promatra i interpretira pacijentovo ponašanje tijekom odgovaranja na test.

Ispitanici tijekom testa pogledaju na karticu i kažu što vide, usredotočujući se na cijelu sliku ili samo jedan aspekt, dajući odgovore, odnosno tumačenje koje im padne na pamet, a svi se odgovori bilježe u protokolu testa. Sadržaj se može protumačiti i simbolički, a ispitivača zanima kako se odgovor oblikuje, opažanje, razlozi toga odgovora ili njegova sadržaja. Rorschachovim testom, smatra se, daje se uvid u inteligenciju pojedinca, kulturu kojoj pripada, razinu tjeskobe, odnos prema stvarnosti i niz drugih primjena.

Deset Rorschachovih kartica[uredi | uredi kôd]

Rorschachove mrlje u Republici Hrvatskoj distribuira "Naklada Slap".[1]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Rorschachove mrlje od tinte (švicarski), nakladaslap.com, pristupljeno 18. studenoga 2013.
Nedovršeni članak Rorschachov test mrlja koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.