Sibilarizacija
Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.
Primjeri sibilarizacije[uredi | uredi kôd]
Sibilarizacija se provodi u sljedećim primjerima:
- majka – majci; jaruga – jaruzi; snaha – snasi, noga – nozi, ruka – ruci
- u nominativu i vokativu množine imenica muškog roda
- junak – junaci, krčag – krčazi, vuk – vuci, propuh – propusi
- u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:
- junacima, krčazima
- peci, teci, lezi, strizi
- u nesvršenih glagola prema svršenima
- dignuti – dizati, uzdahnuti – uzdisati
Odstupanja od sibilarizacije[uredi | uredi kôd]
Sibilarizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:
U nominativu imenica muškoga roda:
- kod jednosložnih posuđenica
- Bask – Baski, bronh – bronhi, erg – ergi
- kod množinskih toponima
- Čehi, Novaki (
Česi, Novaci)
- kod nekih prezimena koja nisu istovjetna s apelativima (općim imenicama) standardnog jezika
- Debeljaki, Piceki
- kod osobnih i životinjskih imena s dva suglasnika isped nastavka
- Srećko – Srećki, Zelenko – Zelenki
- kod imenice s nepostojanim a u završetku -cak
- natucak – natucki
U dativu i lokativu imenica muškog roda ženske sklonidbe:
- kod odmilica ili hipokoristika
- baka – bakin, seka – sekin, braco – bracin, zeko – zeki, striko – striki
- kod riječi s jednosuglasničkim završetkom osnove
- deka – deki, kuka – kuki, kolega – kolegi, pjega – pjegi, zaliha – zalihi
- Jelka – Jelki, Luka – Luki, Jadranka – Jadranki
- kod imenica sa završetkom -cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga
- kocka – kocki, točka – točki, praćka – praćki, pljuska – pljuski, patka – patki, mazga – mazgi
- kod nekih zemljopisnih imena
- Krka – Krki, Kartaga – Kartagi
- kod imenica sa sufiksom -ka kojima osnova završava sonantom
- intelektualka – intelektualki, kajkavka – kajkavki, srednjoškolka – srednjoškolki
Dvostrukosti kod sibilarizacije[uredi | uredi kôd]
Dublete kod sibilarizacije:
- u nominativu množine nekih tuđica muškoga roda
- flamingo – flaminzi – flamingi
- Beg – Begi – Bezi, Duh – Duhi – Dusi
- u nominativu množine imenica s nepostojanim a u završetku -čak, -ćak, -đak muškoga roda
- mačak – mački – mačci, oplećak – oplećki – oplećci, omeđak – omećki – omećci
- Lika – Lici – Liki
- u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena na -ska, -ška
- Aljaska – Aljaski – Aljasci, Gradiška – Gradiški – Gradišci
- u dativu i lokativu nekih imenica sa završecima -ska, -tka, vka
- guska – guski – gusci, bitka – bitki – bitci, travka – travci – travki