Zdravko Dizdar

Izvor: Wikipedija
Zdravko Dizdar
Zdravko Dizdar
Rođenje 27. siječnja 1948., Oklaj, Hrvatska
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje povjesničar
Portal o životopisima

Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski je povjesničar.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Zdravko Dizdar rođen je u Oklaju 1948. godine. Osnovnu školu pohađao je u Oroliku, kod Vinkovaca (1-4. razred) i u rodnom Oklaju (5-8. razred), a gimnaziju (društveni smjer) od 1962. godine pohađao je i završio u Zemunu. Studij povijesti (jednopredmetni smjer) započeo je 1966. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a od druge godine nastavio i završio u travnju 1970. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[1]

U razdoblju od 1972. do 1980. godine radio je kao kustos u Regionalnom muzeju Pounja u Bihaću. Vodio je zbirke, objavljivao priloge te organizirao izložbe iz novije povijesti Pounja (od 1878. do 1945. godine).

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranio je 1979. godine magistarsku tezu Radnički pokret Pounja 1929-1941., a doktorsku dizertaciju Četnički zločini u Bosni i Hercegovini od 1941. do 1945. obranio je 2001. godine (na istom fakultetu).[1]

Od 1980. godine djelatnik je Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Radnički pokret u Pounju 1929-1941., Sarajevo, 1980.
  • Građa za povijest narodnooslobodilačke borbe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945., knjiga I (ožujak-prosinac 1941.), Zbornik dokumenata, Zagreb, 1981.
  • Građa za povijest NOB-e u sjevernozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945., knjiga II /siječanj-lipanj 1942./, Zagreb, 1984.
  • Građa za povijest NOB-e u sjevernozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945., knjiga III /srpanj-prosinac 1942./, Zagreb, 1984.
  • Narodnooslobodilačka borba u Žumberku i na Gorjancima, Novo Mesto, 1986., tiskana uz hrvatski i na slovenskom jeziku. (suautor Zdenko Picelj, ml.)
  • Pregled razvitka narodnooslobodilačkog pokreta u Samoboru 1941-1945. god., Samobor, 1987.
  • Žumberačka NOU brigada, Beograd, 1989. (suautor Mane Borčić)
  • Doprinos Hrvatske pobjedi antifašističke kaoalicije, Zagreb, 1996., 2. dopunjeno izdanje,(suautor Milivoj Kujundžić)
  • Životni miljokazi Mirka Validžića Ćelkanovića prominjskog književnika i kamenovanog župnika, Pazin, 1996.
  • Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini: 1941. – 1945., Zagreb, 1999. (suautor Mihael Sobolevski)
  • Hrvatska borba za opstojnost 1918. – 1998., Zagreb, 2000. (suautor Milivoj Kujundžić)
  • Četnički zločini u Bosni i Hercegovini: 1941. – 1945., Zagreb, 2002.
  • Zagrebačka županija, Zagreb, 2003. (suautorica Suzana Leček)
  • Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946. godine. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005. (suautori: Vladimir Geiger, Milan Pojić i Mato Rupić)
  • Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942., knj. 1, knj. 2: Dokumenti, Koprivnica, 2017.[2]

Djela, znanstveni radovi: Hrvatska znanstvena bibliografija[3] i Hrvatski institut za povijest.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Životopis mentora, str. 1., u: Ivana Šubic Kovačević, Uloga zagrebačkog tiska u oblikovanju političke kulture 1918. – 1929.: doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2014., core.ac.uk, preuzeto 9. kolovoza 2020.
  2. Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942. / Zdravko Dizdar, katalog.kgz.hr, pristupljeno 9. kolovoza 2020.
  3. Hrvatska znanstvena bibliografija: Zdravko Dizdar (20735), preuzeto 15. prosinca 2011.
  4. Obavijest:
    »Naš djelatnik Odjela za suvremenu povijest dr. sc. Zdravko Dizdar dobitnik je nagrade “Ljubica Štefan” za 2011. godinu koju dodjeljuje Hrvatska kulturna zaklada.«, isp.hr, (preuzeto 27. travnja 2012.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]