Zemljopis Tanzanije

Tanzanija ima raznoliku geografiju, uključujući duboka i velika slatkovodna i slana jezera, mnoge nacionalne parkove i najvišu točku Afrike 5895 metara visok Kilimandžaro.

Sjeveroistok Tanzanije je planinski, uključuji planine Meru, Kilimandžaro, Usambaru i Pare. Kilimanjaro privlači tisuće turista svake godine. Zapadno od tih planina je Gregorijev procjep, što je istočni ogranak Velike rasjedne doline. Na sjeverozapadnu je jezero Victoria. To je najveće jezero u Africi po površini i tradicionalno ime izvora rijeke Nil. Jugozapadno od toga je jezero Tanganjika. Središnja Tanzanija je veliki plato, koji je dio istočno afričke visoravni. Južna polovica od ove visoravni je travnjak .

U istočnoj obali je Dar-es-Salaam najveći grad i bivši glavni grad države. Sjeverno od ovog grada leži Zanzibarsko otočje, poluautonomna teritorija Tanzanije koja je poznata po svojim začinima.

Klima[uredi | uredi kôd]

Tanzanija ima tropsku klimu s regionalnim varijacijama zbog topografije.^[1] Na visoravni temperature se kreću između 10 i 20 ° C tijekom hladne i tople sezone. U ostataku zemlje temperatura rijetko pada niže od 20 ° C. Najtoplija razdoblja protežu se između studenog i veljače dok je najhladnije razdoblje između svibnja i kolovoza. Raspodjela padalina je neravnomjerna te ovisi o sezoni kiša.

Statistika[uredi | uredi kôd]

lokacija: Istočna Afrika, od Indijskog oceana, između Kenije i Mozambika, uključuje otoke Mafia, Pemba i Unguja
zemljopisne koordinate: 6 ° 00'S 35 ° 00'E
područje:
- ukupno: 947.300 km ²
- zemljište: 885.800 km ²
- voda: 61.500 km ²
zemljište granice:
- ukupno: 3.861 km
- granične zemlje: Burundi 451 km, Kenija 769 km, Malavi 475 km, Mozambik 756 km, Ruanda 217 km, Uganda 396 km, Zambija 338 km, Demokratska Republika Kongo 459km
obala: 1.424 km
- isključivi gospodarski pojas: 370,4 km; 230,2 km
- teritorijalno more: 22,2 km; 13,8 km
teren: ravnice duž obale, središnja visoravan; gorja na sjeveru i jugu
visinske krajnosti:
- najniža točka: Indijski ocean 0 m
- najviša točka: Kilimandžaro 5895 m
prirodni resursi: hidroenergija, kositar, fosfati, željezna rudača, ugljen, dijamanti, drago kamenje, zlato, prirodni plin, nikal
korištenje zemljišta:
- obradivo zemljište: 4,23%
- stalni usjevi: 1,16%
- drugo: 94,61% (2005.)
navodnjavana zemljišta: 1.840 km ² (2003.)
ukupni obnovljivi vodni resursi: 91 km³ (2001.)
prirodne opasnosti: poplave na središnjem platou tijekom kišne sezone, suša, vulkani
okoliš - trenutni problemi: degradacija tla, krčenje šuma, pustinja, uništavanje koraljnih grebena prijeti morskim staništima; nedavna suša utjecala na poljoprivredu, biljnom i životinjskom svijetu prijeti nezakoniti lov i trgovina, pogotovo za slonovačom.^[2]

Izvor[uredi | uredi kôd]

↑ "UNDP Climate Change Country Profiles: Tanzania", C. McSweeney (University of Oxford), M. New (University of Oxford and Tyndall Centre for Climate Change Research), and G. Lizcano (University of Oxford) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. siječnja 2022. Pristupljeno 16. siječnja 2013.
↑ The World Factbook - Tanzania, U.S. Central Intelligence Agency, ažurirano 10. rujna 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2020. Pristupljeno 16. siječnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[UNDP-1] "UNDP Climate Change Country Profiles: Tanzania", C. McSweeney (University of Oxford), M. New (University of Oxford and Tyndall Centre for Climate Change Research), and G. Lizcano (University of Oxford) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. siječnja 2022. Pristupljeno 16. siječnja 2013.

[CIA-2] The World Factbook - Tanzania, U.S. Central Intelligence Agency, ažurirano 10. rujna 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2020. Pristupljeno 16. siječnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[1]

[2]