Čečenski jezik

Čečenski jezik
нохчийн мотт / noxčiin mott
Države	Rusija Čečenija Dagestan
Regije	Kavkaz
Etnicitet	Čečeni
Govornici	1,2 milijuna
Razredba	sjeveroistočno kavkaski nahski čečensko-inguški čečenski
Pismo	ćirilica, latinica
Službeni status
Služben u	Čečenija i Dagestan
Jezični kôd
ISO 639-1	ce
ISO 639-2	che
ISO 639-3	che
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Čečenski jezik (ISO 639-3: che), jezik kojim na Kavkazu, u Čečeniji govori oko 1,2 milijuna ljudi. Zajedno s još nekim jezicima, spada u sjeveroistočne kavkaske jezike, u žu nahsku skupinu.

Osobine

Pismo

Povijesno se koristilo arapsko pismo, ćirilica i latinica. Zbog velikog broja glasova koje ima čečenski, sva su ta pisma relativno neodgovarajuća.

U posljednje vrijeme se pokušava standardizirati čečenska latinica, i postoji nekoliko različitih verzija zapisivanja.

Glasovi

Čečenski je poznat po izrazito velikom broju suglasnika (preko 30, što je karakteristika mnogih jezika na Kavkazu), ali i po velikom broju samoglasnika i dvoglasa (27). Broj varira prema narječju i načinu analize.

Plozivi (kao u gruzijskom, npr.) imaju tri tipa: bezvučni, glotalizirani (označeni s apostrofom ʼ) i zvučni; shema suglasnika:

	bilabijalni	alveolarni	palatalni	velarni	uvularni	faringalni	glotalni
ploziv	p pʼ b	t tʼ d		k kʼ g	q qʼ	w	ʼ
frikativ	(f) v	s z	š ž		x gh	hw	h
slivenik		c cʼ	č čʼ
nazal	m	n
lateral		l, r, rh

Gramatika

Imenice, zamjenice i pridjevi

Čečenski posjeduje sustav sljedećih padeža: nominativ, ergativ, genitiv, dativ, alativ (koristi se za neke indirektne objekte), instrumental, lativ, i komparativ (u izrazima "X je bolji od Y", umjesto "od-Y" koristi se ovaj padež).

Imenice imaju 6 rodova (u nekim opisima 4). Od toga su dva za ljudska bića (muški, ženski), a ostali su za životinje i neživa bića. Različiti rodovi koriste različite markere po sljedećem sustavu:

rod	muški	ženski	J-rod	B-rod	D-rod	BD-rod
jednina	v -	j -	j -	b -	d -	b -
množina	b -	b -	j -	b -	d -	d-
primjer	veša "brat"	jiša "sestra"	phwaagal "zec"	laatta "zemlja"	maalx "sunce"	jyett "krava"

Imenice muškog i ženskog roda počinju s v-, odnosno j- u jednini i množini; neke imenice mogu biti i muškog i ženskog roda, ovisno o tome koga predstavljaju (npr. nazivi zanimanja, općenito "osoba" i sl.). Nekoliko imenica za ljude pripada ostalim rodovima.

Postoji 10 deklinacijskih klasa, koje se razlikuju po različitim umecima u padežima različitim od nominativa, i po promjeni osnove (prijeglasu). Primjer promjene imenice (ča "medvjed"):

	nom.	erg.	gen.	dat.	ala.	ins.	lat.	kom.
jednina	ča	čanuo	čan	čana	čanie	čaca	čax	čal
množina	čerčii	čerčaša	čerčiin	čerčašna	čerčaška	čerčašca	čerčiax	čerčial

Tvorba množine je obično nepravilna.

Čečenski razlikuje inkluzivne ("mi, uključujući i tebe") i ekskluzivne ("mi, bez tebe") zamjenice u prvom licu množine. Markeri roda u jednini ovise o spolu osobe na koju se odnosi zamjenica.

lice, broj	nom.	erg.	gen.	dat.	ala.	ins.	lat.	kom.	marker roda
1. jd.	so	as(a)	san	suuna	soega	soeca	sox	sol	v / j
2. jd.	hwo	ahw(a)	hwan	hwuuna	hwoega	hwoeca	hwox	hwol	v / j
3. jd.	i,iza	cuo	cynan	cuuna	cynga	cynca	cunax	cul	v / j
1. eks. mn.	txo	ooxa	txan	txuuna	txoega	txoeca	txox	txol	d
1. ink. mn.	vai	vai	vain	vaina	vaiga	vaica	vaix	vail	d
2. mn.	šu	aš(a)	šun	šuna	šyga	šyca	šux	šul	d
3. mn.	yš	caara	ceeran	caarna	caerga	caerca	caarax	caaral	b

Pridjevi se slažu s imenicama po padežu, ali imaju samo dva različita oblika (npr. dikan "dobar"):

• dikan - nominativ jednine i množine
• dikaču - svi ostali padeži u jednini i množini

Pridjevi nemaju promjenu po rodu. Ako se pridjev koristi kao imenica, tada ima punu promjenu po padežima i broju.

Glagoli

Glagoli se ne mijenjaju po glagolskim licima, ali oko 30% glagola se mijenja po rodu, uz pomoć prefiksiranih markera roda (npr. uoža- "pasti"):

Beer xi ču d-uožna.

dijete voda-NOM u MARKER-pasti.PERFEKT

"Dijete je palo u vodu."

Glagol u čečenskom ima 4 osnovna oblika (ako zanemarimo promjenu po rodu):

• prezent
• infinitiv
• posvjedočeni prošli oblik
• perfekt

Uz pomoć tih oblika i različitih oblika pomoćnog glagola "biti" se tvore sljedeća vremena (primjeri za glagol -aax- "živjeti"; v- je oznaka roda):

• neprogresivni prezent (v-eexa)
• nedavna prošlost (v-eexin)
• posvjedočena prošlost (v-eexira)
• perfekt (v-axna)
• davna prošlost (v-axniera)
• imperfekt (v-eexara)
• futur (v-eexar)
• progresivni prezent (v-eexaš vu)
• progresivna prošlost (v-eexaš vara)
• neposredna budućnost (v-eexar vu)

Sintaksa

Čečenski je ergativan jezik, tj. subjekt neprijelaznog glagola je u nominativu:

(primjer)

Ako je glagol prijelazan:

Muusaa vieza suuna.

Musa.NOM PREFIKS-voljeti.PREZENT ja.DAT

"Ja volim Musu."

Osnovni red riječi je subjekt-objekt-glagol (SOV).

Rječnik

Čečenski ima tek oko 3000 izvornih riječi; ostatak su posuđenice iz brojnih jezika: arapskog, perzijskog, turskog i, od ruskog osvajanja Kavkaza, naročito ruskog. Čečenski dijeli osnovni rječnik (u smislu usporednica) sa srodnim jezicima:

• 84% s inguškim
• 30% s avarskim
• 20% s lezginskim

Usporednice su nađene (ipak, o ovom ne postoji slaganje svih stručnjaka) s hurijskim i urartskim jezikom, izumrlim jezicima koji su se govorili prije par tisuća godina.

Nekoliko riječi, prikazane s različitim usporednicama:

• cha´ "1"
• ši´ "2"
• qo´ "3"
• di´ "4"
• pxi´ "5"
• yalx "6"
• worh "7"
• barh "8"
• iss "9"
• itt "10"
• maalx "sunce"

Poveznice

• sjeveroistočni kavkaski jezici
• hurijski jezik
• urartski jezik
• inguški jezik
• Čečenija
• Kavkaz
• Rusija

Literatura

Uglavnom postoji literatura na ruskom. Na hrvatskom nije ništa objavljeno. Korisna je gramatika Johanne Nichols i džepni rječnik, koji se scannirani (GIF) mogu naći tražeći na internetu.

Vanjske poveznice

• wikipedija na čečenskom jeziku
• wiki-knjige na čečenskom jeziku
• čečensko-ruski rječnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. srpnja 2018. (Wayback Machine)
• čečensko-ruski rječnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. prosinca 2013. (Wayback Machine)
• Englesko-čečenski rječnik
• Indigenous Language of the Caucasus (Chechen) gramatički opis čečenskog (engleski)
• The Chechen language | Noxchiin mott mnogo podataka (engleski)
• Ethnologue (14th), kôd CJC  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2014. (Wayback Machine)
• Ethnologue (15th)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2014. (Wayback Machine)
• Ethnologue (16th)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2014. (Wayback Machine)
• Trenutačno izdanje Ethnolguea: kôd che
• Korpus čečenskog jezika

Nedovršeni članak Čečenski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.