Šumska češljugovina
| Šumska češljugovina | |
|---|---|
 Šumska češljugovina | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Dipsacales |
| Porodica: | Dipsacaceae |
| Rod: | Dipsacus |
| Vrsta: | D. fullonum |
| Dvojno ime | |
| Dipsacus fullonum L. | |
| Baze podataka | |
Šumska češljugovina (lat. Dipsacus fullonum), biljka je iz porodice češljugovki (Dipsacaceae). Raste u Europi i Aziji. Raste uz vodotokove, te na proplancima i uz puteve.
Opis[uredi | uredi kôd]
Češljugovina je dvogodišnja biljka. Naraste do 2,5m visine. Stabljika je prekrivena bodljama. Prizemni listovi skupljeni su u rozetu, dugi do 30 cm., te su prekriveni dlakama. Cvijet je ljubičaste boje. Plod nalikuje na veliki čičak.
Sastav[uredi | uredi kôd]
Smatra se da je kemijski sastav biljke nedovoljno istražen. U biljci su pronađeni iridoidi, flavonoidi, glikozidi i kofeinska kiselina (u travi i korijenu biljke).[1]
Uporaba[uredi | uredi kôd]
Danas se rijetko koristi kao ljekovita biljka,no treba naglasiti da je primjenu biljke spominjao već Dioskurid.
Ljekovita svojstva korištena su u ruskoj tradicionalnoj medicini. Kao analeptičko i protupalno sredstvo, u slučaju tuberkuloze i drugih plućnih bolesti preporučuje se uvarak biljke i infuz od korijena. Kao anestetik, diuretik i protuupalno sredstvo tradicionalni iscjelitelji je koriste za bolesti urogenitalnog sustava, te kod reume i gihta. Izvana, infuzija i uvarak koristi se kod različitih kožnih bolesti, ekcema, dermatoze i psorijaze. Alkoholni ekstrakt iz korijena ili nadzemnih dijelova smatra se dobrim lijekom za pukotine na koži i sluznici, kao anestetik se koristi za reumu i giht. Kupke se predlažu kod artritisa. Blagotvorna svojstva biljke također se koriste u homeopatiji. Giht, reumatizam, kožne bolesti i plućna tuberkuloza su popis bolesti kod kojih homeopati propisuju biljne lijekove.[1]
Navodno može pomoći i kod kroničnih oblika lajmske bolesti(borelioze).
Nekada su plodovi korišteni za češljanje vune. Koristi se i kao suho cvijeće.
Medonosna je biljka.
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Forenbacher,S. Velebit i njegov biljni svijet,Zagreb 2001.
- Лавренова Г.В., Лавренов В.К. «Энциклопедия лекарственных растений», издательство "Донетчина", Донецк 1997 .
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b http://lektrava.ru/encyclopedia/vorsyanka-lesnaya/ Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. lipnja 2019. (Wayback Machine) Pristupljeno 16.06.2019.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
http://www.svijetokonas.net/zanimljivosti-iz-prirode/prirodno-je-zdravo/veliki-cicak-ili-cesljugovina-kao-lijek/ Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2017. (Wayback Machine)