Wikipedija:Ophođene promjene

Izvor: Wikipedija
Inačica 869391 od 12. rujna 2007. u 21:24 koju je unio SpeedyGonsales (razgovor | doprinosi) (kreiranje članka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Vrijedni suradnici nakon što prođu faze pisanja svojih članaka i uređivanja tuđih članaka po temama koje ih zanimaju, prije ili kasnije se uhvate sređivanja nedavnih promjena, jer to znači dvije stvari:

  • rad s novim suradnicima
  • održavanje kvalitete članaka na Wikipediji

U pravilu svi otvaramo 50 (100 ili 500) nedavnih promjena, i sređujemo ih od najnovije unatrag, ili od najstarije prema naprijed. I to je u redu.

Kad suradnik postane administrator, stvar se mijenja, naime svako uređivanje wikipedije od strane suradnika koji nije administrator u nedavnim promjenama ima kraj sebe crveni uskličnik (!) dok god neki admin ne označi tu promjenu pregledanom. Na taj način administratori hrvatske Wikipedije održavaju kvalitetu članaka. Naime, bez obzira što cijela wikizajednica marljivo klika po člancima, uvijek je moguće da se neko uređivanje u gluho doba noći, na neku svima nezanimljivu temu provuče, a da to nitko ne primjeti. No s patroliranim promjenama to nije moguće.

Svaki suradnik kad postane administrator ima dužnost promijeniti navike, početi kontrolirati nedavne promjene ne od najnovijih, nego od najstarijih, i to ne 50 ili 500, nego od 5.000.

Prvo se sakriju promjene prijavljenih suradnika (jer većina grafita dolazi kao promjena neprijavljenih suradnika), i onda se to provjeri, a potom promjene prijavljenih suradnika.

Kad su uvedene patrolirane promjene postavilo se pitanje da li samo označavati pregledanim svaku promjenu koja nije grafit, ili odmah i srediti promjene (staviti poveznice, međuwiki i kategorizirati), i odgovor je samo došao. Ako bi samo klikali pregledano, onda bi dobili isti efekt kao da na sve članke stavimo predloške wikipedizirati, stil itd., onda bi imali gomilu članaka koji stoje u dotičnim kategorijama i ta gomila se s vremenom više povećava nego smanjuje. Stoga treba sve odmah srediti (što možete), a za ostalo (što ne stignete ili nije vaša struka, ne znate) treba staviti predložak. Na taj način se ne radi dvostruki posao (prvo označavanje, a potom sređivanje), a opet dežurni povjesničar će sređivati kategoriju mrva-pov itd.

Takav način rada je dužnost SVAKOG administratora, jer u suprotnom nam se može dogoditi da će neka novinarka s NoveTV s pravom prigovarati (za razliku od prethodnog slučaja).