Posedarje

Popis naselja
Posedarje
	; Posedarje Posedarje na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Načelnik općine	Ivica Klanac
Naselja u sastavu općine	7 naselja; vidi općinska naselja
Površina	naselje: 10,71 km2; općina: 77,51 km2
Stanovništvo (2011.)	3.607
	Broj stanovnika; Posedarje, Zadarska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	23242
	Posedarje, pogled s autoceste A1
	; Posedarje Posedarje na zemljovidu Zadarske županije

Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar – Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb – Split.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Općinu Posedarje čine naselja:^[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2021. naselje Posedarje ima 1292 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripada još šest sela, ukupno 3449 stanovnika.^[2] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99%).

Općina Posedarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1687	1641	1938	2058	2301	2686	2886	3246	3552	3884	4110	4250	3990	3995	3513	3607	3430
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. U 2001. smanjena izdvajanjem dijela u općinu Poličnik, za koju sadrži dio podataka u 1857., 1869. i 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Posedarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	531	541	479	481	532	630	503	798	1133	1069	1126	1290	1292	1355	1286	1358	1286
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1857. i od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Posedarija, a u 1869. pod imenom Posidarije. U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Podgradina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje

Marija Crnjak, zamjenica načelnika Općine Posedarje

Ana Kajtazi, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela

Općinsko vijeće[uredi | uredi kôd]

Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.

Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Povijest Posedarja spominje se od početka 13. stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom Possedaria u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. iz 1219. Krbavski knezovi iz plemena Gusića dobili su u 14. stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme osmanskih napada. U osvojene krajeve Osmanlije dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlasi. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje (1571., 1646., 1662. i 1665.). U osmanskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 pravoslavca. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Osmanlija i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja-Posedarski odselio je krajem 1943. u Italiju i umro u Venceiji.^{[nedostaje izvor]}

Turizam[uredi | uredi kôd]

U Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu te nedaleko od plaže Sv. Duh.