Posedarje
Posedarje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Posedarje na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Država | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Županija | Zadarska | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Načelnik općine | Ivica Klanac | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naselja u sastavu općine | 7 naselja vidi općinska naselja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Površina | naselje: 10,71 km2 općina: 77,51 km2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo (2011.) | 3.607 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Poštanski broj | 23242 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Posedarje, pogled s autoceste A1
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar – Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb – Split.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Općinu Posedarje čine naselja:[1]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2021. naselje Posedarje ima 1292 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripada još šest sela, ukupno 3449 stanovnika.[2] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99%).
broj stanovnika | 1687 | 1641 | 1938 | 2058 | 2301 | 2686 | 2886 | 3246 | 3552 | 3884 | 4110 | 4250 | 3990 | 3995 | 3513 | 3607 | 3430 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 531 | 541 | 479 | 481 | 532 | 630 | 503 | 798 | 1133 | 1069 | 1126 | 1290 | 1292 | 1355 | 1286 | 1358 | 1286 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
- Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje
- Marija Crnjak, zamjenica načelnika Općine Posedarje
- Ana Kajtazi, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela
Općinsko vijeće[uredi | uredi kôd]
Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.
Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Povijest Posedarja spominje se od početka 13. stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom Possedaria u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. iz 1219. Krbavski knezovi iz plemena Gusića dobili su u 14. stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme osmanskih napada. U osvojene krajeve Osmanlije dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlasi. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje (1571., 1646., 1662. i 1665.). U osmanskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 pravoslavca. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Osmanlija i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja-Posedarski odselio je krajem 1943. u Italiju i umro u Venceiji.[nedostaje izvor]
Turizam[uredi | uredi kôd]
U Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu te nedaleko od plaže Sv. Duh.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Crkvica "Sv. Duha"
- Centralni bunar
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola "Braća Ribar" Posedarje
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Hrvatski vitez Posedarje
- Biciklistički klub Posedarje
- 1. MTB maraton "Posedarje 2017"
- 2. MTB maraton "Posedarje 2018"
- Odbojkaški klub Posedarje
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|
![]() |
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |