Posedarje
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Posedarje | |
|---|---|
.gif) grb | |
 Posedarje, pogled s autoceste A1 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Zadarska |
| Načelnik | Ivica Klanac[1] (nezavisni) |
| Općinsko vijeće Općine Posedarje | 8 članova |
| – predsjednik | Jurica Brkljača |
| Naselja | 7 naselja (vidi općinska naselja) |
| Površina[2] | 77,5 km2 |
| Površina središta | 14,5 km2 |
| Koordinate | 44°13′N 15°29′E / 44.21°N 15.48°E |
Stanovništvo[3] (2021.) | |
| Ukupno | 3 430 |
| – gustoća | 44 st./km2 |
| Urbano | 1 286 |
| – gustoća | 237 st./km2 |
| Poštanski broj | 23242 |
  Posedarje Posedarje na zemljovidu Hrvatske | |
Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar – Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb – Split.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Općinu Posedarje čine naselja:[4]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2021. naselje Posedarje ima 1292 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripada još šest sela, ukupno 3449 stanovnika.[5] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99 %).
| broj stanovnika | 1687 | 1641 | 1938 | 2058 | 2301 | 2686 | 2886 | 3246 | 3552 | 3884 | 4110 | 4250 | 3990 | 3995 | 3513 | 3607 | 3430 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 531 | 541 | 479 | 481 | 532 | 630 | 503 | 798 | 1133 | 1069 | 1126 | 1290 | 1292 | 1355 | 1286 | 1358 | 1286 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
- Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje.[1]
- Leonardo Rončević, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Posedarje.[6]
Općinsko vijeće[uredi | uredi kôd]
Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.
Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće sastoji se od 8 članova.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Povijest Posedarja spominje se od početka 13. stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom Possedaria u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. iz 1219. godine. Krbavski knezovi iz plemena Gusića dobili su u 14. stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme osmanskih napada. U osvojene krajeve Osmanlije dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlasi. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje (1571., 1646., 1662. i 1665.). U osmanskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojalo 371 stanovnika, a 1608. samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 pravoslavca. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Osmanlija i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja-Posedarski odselio je krajem 1943. u Italiju i umro u Venceiji.[nedostaje izvor]
Turizam[uredi | uredi kôd]
U Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu te nedaleko od plaže Sveti Duh.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Crkvica Sveti Duh
- Centralni bunar
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola »Braća Ribar« Posedarje
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Hrvatski vitez Posedarje
- Biciklistički klub Posedarje
- Odbojkaški klub Posedarje
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Klanac, Ivica. Načelnik. opcina-posedarje.hr. Trg Martina Posedarskog 1, 23242 Posedarje. Pristupljeno 28. ožujka 2024.CS1 održavanje: lokacija (link)
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 8. listopada 2023.
- ↑ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. web.dzs.hr. Pristupljeno 8. listopada 2023.
- ↑ Jedinstveni upravni odjel. opcina-posedarje.hr. Trg Martina Posedarskog 1, 23242 Posedarje. Pristupljeno 28. ožujka 2024.CS1 održavanje: lokacija (link)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |