Posedarje

Koordinate: 44°13′N 15°29′E / 44.21°N 15.48°E / 44.21; 15.48
Izvor: Wikipedija
Posedarje
Posedarje (grb).gif
Posedarje na karti Hrvatska
Posedarje
Posedarje
Posedarje na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Načelnik općine Ivica Klanac
Naselja u sastavu općine 7 naselja, vidi Općinska naselja
Stanovništvo (2011.) 3.607
Broj stanovnika
Posedarje, Zadarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Grgurice 142 148
Islam Latinski 436 284 314
Podgradina 650 684 631
Posedarje 1358 1286
Slivnica 834 785
Vinjerac 189 173
Ždrilo 116 93

Ukupno
[uredi]
3513 3607 3430
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 23242
Posedarje.jpg
Posedarje, pogled s autoceste A1
Posedarje na karti Zadarska županija
Posedarje
Posedarje
Posedarje na zemljovidu Zadarske županije

Posedarje je općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar – Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb – Split.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Općinu Posedarje čine naselja Grgurice, Islam Latinski, Podgradina, Posedarje, Slivnica, Vinjerac, Ždrilo.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2021. naselje Posedarje ima 1.292 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripada još šest sela, ukupno 3.449 stanovnika.[2] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99%).

Općina Posedarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1687
1641
1938
2058
2301
2686
2886
3246
3552
3884
4110
4250
3990
3995
3513
3607
3430
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. U 2001. smanjena izdvajanjem dijela u općinu Poličnik, za koju sadrži dio podataka u 1857., 1869. i 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Posedarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
531
541
479
481
532
630
503
798
1133
1069
1126
1290
1292
1355
1286
1358
1286
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Posedarija, a u 1869. pod imenom Posidarije. U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Podgradina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje

Marija Crnjak, zamjenica načelnika Općine Posedarje

Ana Kajtazi, Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela

Općinsko vijeće[uredi | uredi kôd]

Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.

Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće se sastoji od 13 članova.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom Possedaria u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219.godine.

Krbavski knezovi iz plemena Gusića dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime.

Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada. U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe.

Turci ili Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571., 1646., 1662. i 1665. godine. U turskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika.

Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda, odnosno pravoslavnih stanovnika.

C. F. BIANCHI piše da je u njegovo vrijeme oko 1880 g. Posedarje brojilo 729 duša (vjerojatno je u taj broj pridodana Podgradina).

Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka. Naime pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju.

Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom,stočarstvom i ribolovom.

U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji BENJA koja je svom prezimenu dodala Posedarski.

Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Venceiji.[nedostaje izvor]

Turizam[uredi | uredi kôd]

Posedarje ima sve što je gostu potrebno za uživanje u odmoru: prodavaonice, restorane, kafiće, trgovine, riblje-tržnice, pekare, banku, bankomate, dom zdravlja, ljekarnu, poštu...

Za vrijeme Vašeg odmora možete posjetiti grad Zadar, ali i druga mjesta u blizini kao što su NP Paklenica, NP Plitvice, NP Krka, NP Kornati, Park prirode Vransko jezero, te mjesta Nin, Novigrad, Pag, Starigrad, Sukošan, Bibinje i mnoga druga. U Posedarju se možete smjestiti u privatnim kućama, sobama i apartmanima, te u hotelskom smještaju.

Postoje dvije glavne plaže u Posedarju, od kojih je jedna šljunkovita i nalazi se u samom centru mjesta, a druga je pješčana u blizini crkvice Sv. Duha, te su obje pogodne za obitelji s djecom i za različite sportske i rekreacijske aktivnosti. Naravno, tu je i bezbroj malih skrivenih plaža za one koji više vole mir i privatnost.

Također, u Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu (općina) te nedaleko od plaže Sv. Duh.

Poljoprivreda[uredi | uredi kôd]

Uz turizam je razvijena i poljoprivredna proizvodnja, tako da je ovaj kraj prepoznatljiv po svježoj i zdravoj hrani jer teška industrijska proizvodnja na ovom području nije prisutna. Poljoprivreda je među najstarijim ljudskim djelatnostima i pošto je ta djelatnost starija od bilo kojeg pisanog dokumenta nije moguće ustanoviti kad je ona nastala. Poljoprivreda ima velike mogućnosti u jugozapadnom dijelu općine na prostoru plodnih dolina uz prisustvo voda koje omogućavaju navodnjavanje. Područje Općine Posedarje pogodno je za razvoj maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrtlarstva, stočarstva i dr.

Ribarstvo[uredi | uredi kôd]

Ribarstvom se najčešće bave stanovnici primorskih krajeva pa tako mještane Općine Posedarje nije zaobišla ni ova grana gospodarstva.

Ribarstvo je jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti, a podrazumijeva aktivnosti: - ribolova, - marikulture (uzgoja riba, rakova, školjki i algi), - prerade riba te - trgovinu ribom i ribljim proizvodima.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Crkvica "Sv. Duha"
  • Centralni bunar

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna Škola "Braća Ribar" Posedarje

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Posedarje koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.