Posedarje

Koordinate: 44°13′N 15°29′E / 44.21°N 15.48°E / 44.21; 15.48
Izvor: Wikipedija
Posedarje
Posedarje (grb).gif
Posedarje na karti Hrvatska
Posedarje
Posedarje
Posedarje na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Načelnik općine Ivica Klanac
Naselja u sastavu općine 7 naselja
vidi općinska naselja
Površina naselje: 10,71 km2
općina: 77,51 km2
Stanovništvo (2011.) 3.607
Broj stanovnika
Posedarje, Zadarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Grgurice 142 148
Islam Latinski 436 284 314
Podgradina 650 684 631
Posedarje 1358 1286
Slivnica 876 834 785
Vinjerac 189 173
Ždrilo 116 93

Ukupno
[uredi]
3513 3607 3430
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 23242
Posedarje.jpg
Posedarje, pogled s autoceste A1
Posedarje na karti Zadarska županija
Posedarje
Posedarje
Posedarje na zemljovidu Zadarske županije

Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar – Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb – Split.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Općinu Posedarje čine naselja:[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2021. naselje Posedarje ima 1292 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripada još šest sela, ukupno 3449 stanovnika.[2] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99%).

Općina Posedarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1687
1641
1938
2058
2301
2686
2886
3246
3552
3884
4110
4250
3990
3995
3513
3607
3430
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. U 2001. smanjena izdvajanjem dijela u općinu Poličnik, za koju sadrži dio podataka u 1857., 1869. i 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Posedarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
531
541
479
481
532
630
503
798
1133
1069
1126
1290
1292
1355
1286
1358
1286
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Posedarija, a u 1869. pod imenom Posidarije. U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Podgradina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

  • Marija Crnjak, zamjenica načelnika Općine Posedarje
  • Ana Kajtazi, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela

Općinsko vijeće[uredi | uredi kôd]

Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.

Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Povijest Posedarja spominje se od početka 13. stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom Possedaria u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. iz 1219. Krbavski knezovi iz plemena Gusića dobili su u 14. stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme osmanskih napada. U osvojene krajeve Osmanlije dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlasi. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje (1571., 1646., 1662. i 1665.). U osmanskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 pravoslavca. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Osmanlija i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja-Posedarski odselio je krajem 1943. u Italiju i umro u Venceiji.[nedostaje izvor]

Turizam[uredi | uredi kôd]

U Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu te nedaleko od plaže Sv. Duh.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Crkvica "Sv. Duha"
  • Centralni bunar

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola "Braća Ribar" Posedarje

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.