Posejdon

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Adam Terracotta: Neptun (Posejdon), 1725., Kalifornija

Posejdon (grč. Ποσειδῶν, Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat. Posejdonov je pandan u rimskoj mitologiji Neptun.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Posejdonovo ime vjerojatno je izvedeno od grčkih riječi ποσις, posis = "muškarac", "muž" i δα, da = "zemlja".

Kult[uredi VE | uredi]

Posejdon, skulptura u Kopenhagenu

Osim u rimskoj mitologiji gdje je bio štovan kao Neptun, Posejdon je svoje pandane imao i u ilirskoj mitologiji - Rodon te u etruščanskoj - Nethuns.

U mikenskoj je kulturi bio štovaniji od samog Zeusa, a natpisi s njegovim imenom pronađeni su na brojnim spomenicima i natpisima.

Angelo Bronzino: Neptun (Posejdon), 1540. - 1550.

Pomorci su mu se molili za sigurna putovanja, a katkad su utapali konje kao žrtvu. Posejdon je zauzvrat stvarao mirno more i nove otoke. Kad je bio uvrijeđen ili ignoriran, svojim bi trozubom udario tlo te bi uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje.

U Rimu je bio prvenstveno štovan kao bog konja - Neptune Equester, zaštitnik konjskih utrka. Postojao je njegov hram u blizini konjskih trkaćih staza u Rimu - Circus Flaminius, a također i jedan u mjestu Campus Martius gdje se slavila svečanost Neptunalia 23. srpnja.

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Posejdon je prikazivan u svojoj kočiji koju su vukli nilski konji ili obični konji koji su mogli jahati po moru. Bio je prikazivan i s dupinima te s ribama trozupkama.

Njegova je palača bila na oceanskom dnu, sazdana od koralja i dragulja.

Mitologija[uredi VE | uredi]

Rođenje i djetinjstvo[uredi VE | uredi]

Posejdon je bio Kronov i Rejin sin. Kao i njegovu braću i sestre, progutao ga je njegov otac. Poslije ih je spasio Zeus prisilivši svog oca da ih sve povrati. Zeus, Hekatonhiri, Giganti i Kiklopi svrgnuli su krona i ostale Titane. Prema drugoj inačici mita, Posejdona su odgojili Telhini, stanovnici otoka Roda. Kad je svijet podijeljen na tri dijela, Zeus je dobio zemlju i nebo, Had podzemlje, a Posejdon more.


Johann Ulrich Krauss: Neptun (Posejdon) i Kenida, 1690.

Ljubavnici[uredi VE | uredi]

  • Posejdon je također silovao Etru koja je poslije rodila Tezeja.
  • Imao je vezu s Alopom, a njezin ju je otac zakopao živu. Posejdon ju je pretvorio u istoimeni izvor u Eleuzini.
  • Posejdon je spasio Amimonu od razvratnog satira, a zajedno su imali dijete - Nauplija.
  • S Meduzom je imao snošaj na podu Atenina hrama. Zbog toga je Meduza pretvorena u čudovište. Kad je poslije Perzej obezglavio Meduzu, iz njezina su vrata rođeni Pegaz i Hrisaor.
  • Posejdon je spavao s Kenidom, a potom ispunio njezinu želju i pretvorio je u muškarca - Keneja.
  • Smrtnica Tira bila je udana za Kreteja, ali voljela je Enipeja, riječnog boga, koji ju je odbijao. Jednog se dana požudni Posejdon prerušio u Enipeja i spavao s Tirom. Potom je ona rodila blizance Peliju i Neleja.
  • U starijem obliku morske božice, Demetra je bila predmet Posejdonove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u rijeku Ladon. Posejdonu je rodila kći Despinu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.

Posejdon i Atena[uredi VE | uredi]

Domenico Beccafumi: natjecanje Atene i Posejdona, detalj, 1524. - 1525.

Atena se natjecala s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozubac u tlo te se pojavio izvor koji im je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu. Grad je nazvan Atenom.

U drugoj inačici priče, Posejdon je stvorio prvog konja, ali ipak je Atenin dar izabran.

Troja[uredi VE | uredi]

Bonaventura Genelli: Posejdon ubija Ajanta ml.

Posejdon i Apolon uvrijedili su Zeusa i poslani su služiti kralju Laomedonu. On im je zapovjedio da sagrade velik zid oko grada i obećao da će ih dobro nagraditi, ali to nije i ispunio. Da bi se osvetio, prije Trojanskog rata, Posejdon je poslao morsko čudovište da napadne Troju (čudovište je poslije ubio Heraklo).

U Homerovoj Ilijadi Posejdon je bio na strani Ahejaca, a katkad je i sam sudjelovao u borbi protiv Trojanaca. No, u 20. pjevanju ipak je spasio Eneju od Ahileja.

U Odiseji Posejdon mrzi Odiseja jer je oslijepio njegova sina Kiklopa Polifema. Stoga je poslao na njegovu posadu oluju i odgodio Odisejev povratak na Itaku. Odiseju je, nakon što se vratio svome domu, rečeno da će morati na još jedno putovanje prije nego što može voditi sretan i miran život, bez Posejdonova gnjeva. Vrač Tiresija rekao mu je da na otoku štuje Posejdona, da bi ublažio njegov gnjev.

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Posejdon