Koordinate: 49°06′N 18°26′E / 49.100°N 18.433°E / 49.100; 18.433

Považská Bystrica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Považská Bystrica. Za Okrug pogledajte Okrug Považská Bystrica.
Považská Bystrica
Považska Bistrica
Považska Bistrica
Grb
Grb
Koordinate: 49°06′N 18°26′E / 49.100°N 18.433°E / 49.100; 18.433
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Zastava Trenčinska Trenčin
Vlast
 - Gradonačelnik Karol Janas
Površina
 - Ukupna 90,55[1] km2
Visina 321[2]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 38.125[3] stan.
 - Gustoća 431,82[4] stan./km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 017 01[2]
Pozivni broj +421 42[2]
Registarska oznaka PB
Službena stranica www.povazska-bystrica.sk
Zemljovid
Považská Bystrica na karti Slovačka
Považská Bystrica
Považská Bystrica

Považská Bystrica (njem. Waagbistritz, mađ. Vágbeszterce) grad je u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju. Grad je upravno središte Okruga Považská Bystrica.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Pogled na vrh Mali Manin

Danas za većinu Slovaka Považská Bystrica predstavlja mjesto poznato po prometnim gužvama zbog položaja na važnoj trasi između Bratislave i Žiline. Početkom 21. stoljeća neuspješno se pregovaralo o izgradnji nove dionice autoceste D1. Današnje je stanje takvo da se autocesta prekida na otprilike 5 km ispred grada i nastavlja 5 km poslije izlaza iz grada.

S druge strane, Považská Bystrica nalazi se u izuzetnom prirodnom okruženju. Nalazi se između dva planinska lanca Strážovské vrchy i Javorníky. Panoramom grada dominira vrh Sulovskih stjena - Veľký Manín (890 m) koji se vidi iz gotovo svih dijelova grada. Između Velikog Manina i Malog Manina nalazi se Manínski tijesnac. U blizini Považske Bystrice nalaze se i jedne od najpoznatijih slovačkih toplica Rajecké Teplice.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Stari dvorac iznad grada

Prvi pisani izvor u kojem se spominje grad datira iz 1316. godine i vezan je uz ime Matúša Čáka, srednjovjekovnog mađarskog veleposjednika. Sljedeće spominjanje je 13. srpnja 1330. godine. Pod naletom Husita grad je spaljen 1432. godine. Povijest naselja usko je povezana s obližnjim dvorcem Bistrica (ili Povaški) koji je izgrađen u 13. stoljeću. Najpoznatiji vlasnici su bili vitezovi Jan i Rafael Podmanicki. Obitelj Podmanicki je zavladala gradom 1458. godine kada je kralj Matija Korvin poklonio dvorac, grad i 16 okolnih sela Ladislavu Podmanickom. U periodu vladavine Podmanickih koji je trajao oko 100 godina grad je zabilježio veliki uspon.

Kapela Svete Helene

Naredno stoljeće je bilo teško i za grad i za regiju. Grad je poharan više puta od strane Mađara. Najznačajnije su pljačke Stjepana Bocskaya (1604.) Imre Thökölya (1679.) i Berečenja i Očkaja (1707.). Nakon teških vremena grad je počeo dobivati povlastice od mađarskih kraljeva i uživao je bolji status od okolnih naselja. Međutim ovakva pozicija grada je nestala ukidanjem svih povlastica 1886. godine.

Grad je ušao u sastav Čehoslovačke 1918. godine. Tvornica streljiva Rot je prebačena iz Bratislave u Povašku Bistricu 1929. godine što je mnogo popravilo ekonomsku situaciju u gradu.

Nakon Drugog svjetskog rata, a posebno tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, grad je doživio veliki rast. Oko malog gradskog centra izgrađena su nova stambena naselja. Sam centar grada je u potpunosti izgrađen pa samim tim je danas u Povaškoj Bistrici teško pronaći povijesnu zgradu. Najveći poslodavac u gradu nakon Drugog svjetskog rata je tvornica industrijskih proizvoda "Považské strojárne".

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Razvoj stanovništva[5]
Godina 1. siječnja 1993.[6] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 41.703 43.574 41.989 40.817 39.270 38.937

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 42.733 stanovnika.[7] Po popisu stanovništva u gradu živi najviše Slovaka:

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 81,10 %, ateista 12,18 % i luterana 2,56 %.[7]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)]. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
  2. a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2022. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  4. Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
  5. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  6. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  7. a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačka. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 15. prosinca 2007.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Považská Bystrica