Považská Bystrica
 Ovo je glavno značenje pojma Považská Bystrica. Za Okrug, pogledajte Okrug Považská Bystrica. |
 | |||
|
|||
| Koordinate: 49°06′N 18°26′E / 49.1°N 18.433°EKoordinate: 49°06′N 18°26′E / 49.1°N 18.433°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Trenčin
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Miroslav Adame | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 90,555 km² | ||
| Visina | 288 m | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Grad | 42.733 | ||
| - Gustoća | 466 stan./km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 017 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)42 | ||
| Registarska oznaka | PB | ||
| Službena stranica www.povazska-bystrica.sk | |||
| Zemljovid | |||
  Považská Bystrica | |||
Považská Bystrica (njemački:Waagbistritz, mađarski: Vágbeszterce) je grad u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju . Grad je upravno središte Okruga Považská Bystrica.
Sadržaj
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Danas za većinu Slovaka Považská Bystrica predstavlja mjesto poznato po prometnim gužvama zbog položaja na važnoj trasi između Bratislave i Žiline. U posljednjem desetljeću se neuspješno pregovara o izgradnji nove dionice autoceste D1. Optimistična predviđanja kažu da bi ona mogla biti izgrađena 2010. godine. Današnje stanje je takvo da se autocesta prekida na oko 5 km pred gradom i nastavlja 5 km poslje izlaza iz grada.
S druge strane Považská Bystrica se nalazi u izuzetnom prirodnom okruženju. Nalazi se između dva planinska lanca Strážovské vrchy i Javorníky. Panoramom grada dominira vrh Sulovskih stjena - Veľký Manín (890 m) koji se vidi iz gotovo svih dijelova grada. Između Velikog Manina i Malog Manina nalazi se Manínski tijesnac. U blizini Považske Bystrice nalaze se i jedne od najpoznatijih slovačkih toplica Rajecké Teplice.
Povijest[uredi VE | uredi]
Prvi pisani izvor u kojem se spominje grad datira iz 1316. godine i vezan je za ime Matúša Čáka, srednjovjekovnog mađarskog veleposjednika. Sljedeće spominjanje je iz 13. srpnja 1330. godine. Pod naletom Husita grad je spaljen 1432. godine. Povijest naselja usko je povezana s obližnjim dvorcem Bistrica (ili Povaški) koji je izgrađen u 13. stoljeću. Najpoznatiji vlasnici su bili vitezovi Jan i Rafael Podmanicki. Obitelj Podmanicki je zavladala gradom 1458. godine kada je kralj Matija Korvin poklonio dvorac, grad i 16 okolnih sela Ladislavu Podmanickom. U periodu vladavine Podmanickih koji je trajao oko 100 godina grad je zabilježio veliki uspon.
Naredno stoljeće je bilo teško i za grad i za regiju. Grad je poharan više puta od strane Mađara. Najznačajnije su pljačke Stjepana Bocskaya (1604.) Imre Thökölya (1679.) i Berečenja i Očkaja (1707.). Nakon teških vremena grad je počeo da dobija povlastice od mađarskih kraljeva i uživao je bolji status od okolnih naselja. Međutim ovakva pozicija grada je nestala ukidanjem svih povlastica 1886. godine.
Grad je ušao u sastav Čehoslovačke 1918. godine. Tvornica streljiva Rot je prebačena iz Bratislave u Povašku Bistricu 1929. godine što je mnogo popravilo ekonomsku situaciju u gradu.
Nakon Drugog svjetskog rata, a posebno tokom 1970ih i 1980ih, grad je doživjeo veliki rast. Oko malog gradskog centra izgrađena su nova stambena naselja. Sam centar grada je u potpunosti izgrađen pa samim tim je danas u Povaškoj Bistrici teško pronaći povijesnu zgradu. Najveći poslodavac u gradu nakon Drugog svjetskog rata je tvornica industrijskih proizvoda "Považské strojárne".
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 42.733 stanovnika.[1] Po popisu stanovništva u gradu živi najviše Slovaka.
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 81,10%, ateista 12,18% i luterana 2,56% .[1]
Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]
Izvor[uredi VE | uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačka pristupljeno 15. prosinca 2007.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
Ostali projekti[uredi VE | uredi]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Považská Bystrica |
| |||||||
