Praški metro

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Esc in Prague.JPG
Praški metro
slika
Logo praškog metroa
Opće informacije
Država Češka
Grad Prag
Otvaranje 1974.
Operator DPP (Dopravní podnik hlavního města Prahy, a. s.)
Internetska stranica www.dpp.cz
Infrastruktura
Širina kolosijeka 1435 mm
Depoi A = Hostivař, B = Zličín, C = Kačerov
Linije A, B, C
Ukupna duljina svih linija 65,2 km
Vozni park Kompozicije Ečs (do 1997.), 81-717.1/714.1 (do 2009.), 93×kompozicije 81-71M (linije A, B), 53×kompozicije M1 (linija C)
Dijagram
dijagram
Portal Portal.svg Promet podzemnih željeznica
Postaja Hradčanská.
Postaja Náměstí Republiky.

Praški metro sustav je podzemnog javnog prijevoza u Pragu. Najbrža je vrsta prijevoza gradom i dnevno preveze oko 1.600.000 putnika, što ga čini sedmim najkorištenijim metro sustavom u Europi.

Povijest[uredi VE | uredi]

Iako je sustav podzemne željeznice u Pragu relativno nov, ideje o njegovoj gradnji sežu daleko u prošlost. Prvi zahtjev za izgradnju podzemno – nadzemne željeznice uputio je Ladislav Rott još 1898. godine. Gradske vlasti odbile su prijedlog. Drugu ideju predstavili su 1926. Bohumil Belada i Vladimir List. Oni su prvi koristili izraz „metro“. Iako ni ova ideja nije prihvaćena, pokrenula je snažnije napore ka tome da se u Pragu izgradi sustav brzog javnog prijevoza.

Tijekom 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća intenzivno se projektiralo i planiralo. U obzir su se uzela dva moguća rješenja. Prvo je bilo tramvaj koji bi prometovao pod zemljom u gradskom središtu, a drugo „pravi“ metro sustav sa svojom nezavisnom željezničkom mrežom. Nakon Drugog svjetskog rata projekt je zaustavljen zbog loše ekonomske situacije u državi.

Početkom 1960-ih konačno je prihvaćen koncept podzemno – nadzemne željeznice te je 9. kolovoza 1967. godine započela gradnja prve stanice po imenu Hlavní nádraží. Ipak, pod utjecajem Sovjetske vlade odlučeno je da se sagradi „pravi“ metro sustav.

U razdoblju od 1974. do 1985. kompletno su izgrađene linije A, B i C te su postupno, kako bi koja bila dovršena, puštane u promet. Kasnije su građene nove stanice pa su te linije danas produžene.

Osnovne informacije[uredi VE | uredi]

Metro ima tri linije, svaka je u drugoj boji. Linija A je zelena, B žuta a C crvena. Postoji 61 stanica sa ukupnom dužinom tračnica od 65,2 km. Vlakovi tijekom dnevne „špice“ voze u intervalu od 2 do 3 minute, a radno vrijeme metroa je od 4 ili 5 h ujutro do ponoći. Upravljanje metroom vodi tvrtka Dopravní podnik hlavního města Prahy a.s. (Praško društvo za javni prijevoz).

Vozni park[uredi VE | uredi]

Slika Tip Vozio Broj vagona zaključno s 31.12.2013.
Metro M1 on test track.jpg M1 od 1998. 265
Nemocnice Motol metro 1.JPG 81-71M od 1996. 465
Praha, stanice Florenc, souprava metra 81-71.JPG 81-717.1/714.1 1978.-2009. 5 (povijesni)
Nadrazi Holesovice Ecs 39 vyroci 01.jpg Ečs 1974.-1997. 3 (povijesni)

Budućnost[uredi VE | uredi]

U planu je gradnja linije D, koja bi trebala trajati od 2014. do 2021. godine. Bilo je zahtjeva i za gradnjom pete, E linije, ali ona još nije uvrštena u službene planove i dokumentaciju.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Praški metro
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Praški metro