Preča

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Brazilski gimnastičar Arthur Mariano izvodi vježbu na preči u prednatjecanju Olimpijskih igara mladih 2010. u Singapuru.
Poštanska marka Njemačke s Olimpijskih igara 1936.

Preča ili vratilo naziv je gimnastičku sprave u obliku oble čelične motke, pritke, učvršćene na dva stupa[1] na 225 centimetara od tla. bilj1 Pritom je elastična poprečna pritka duga 240 cm i promjera 2,8 cm.[2]

Na njoj gimnastičari[3] izvode istoimenu vježbu u kojoj izvode povezane i čiste elemente njihanja i pri tome ne smiju dodirnuti preču svojim tijelom. Mora pokazati promjene hvata tijekom izvedbe, pokrete njihanja prema naprijed i unazad, elemente leta pri kojima pušta i ponovno hvata preču. Saskok sa sprave je važan dio cjelokupne izvedbe i predstavlja završnu sastavnicu vježbe. Saskok ima akrobatska obilježja.[4]

Preča je šesta, posljednja sprava u gimnastičkom višeboju. Nazivaju je i “kraljevskom disciplinom” jer su vježbe koje se na njoj izvode vrlo atraktivne.[5] Tako u letačkim sastavnicama vjžbe gimnastičari mogu doseći i 5 metara visine.[5] Za karakteristične promjene hvata tijekom vježbi potrebna je fleksibilnost ruku i ramenog pojasa.[6]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prečom su se služili akrobati u Antičkoj Grčkoj i Rimu i tijekom Srednjeg vijeka u svojim nastupima.[7] U gimnastički šport uveo ju je Johann Christoph Friedrich GutsMuths u svojoj knjizi Gymnastik für die Jugend (Gimnastika za mladež) iz 1793. godine, što je nadahnulo Friedricha Ludwiga Jahna na njezin daljnji razvoj.[8]

Bilješke[uredi VE | uredi]

bilj1  Negdje sa navodi i 260[5] ili 275 centimeatara[6] dok brošura Apparatus Norms Međunarodne gimnastičke federacije (FIG-a) navodi 278 centimetara, ako se uključi visina strunjače od 30 centimetara.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Objašnjenje pojma prȅča na stranicama Hrvatskog jezičnog portala: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVhiWRc%3D&keyword=pre%C4%8Da (pristupljeno 3. siječnja 2018.)
  2. Natuknica preča ili vratilo u mrežnom izdanju Proleksis enciklopedije: http://proleksis.lzmk.hr/42532/ (pristupljeno 3. siječnja 2018.)
  3. Natuknica športska gimnastike u mrežnom izdanju LZMK Hrvatske enciklopedije: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59860 (pristupljeno 3. siječnja 2018.)
  4. Članak "Općenito o MSG" (Muškoj športskoj gimnastici) na stranicama Hrvatskog gimnastičkog saveza: http://hgs.hr/opcenito-o-msg/ (pristupljeno 3. siječnja 2018.)
  5. 5,0 5,1 5,2 Razgovor s Marijom Možnikom pod nazivom "Mario Možnik: Sve svoje uspjehe posvećujem bratu", objavljeno 26. travnja 2016. na Erste Svijet: http://erstesvijet.bankarenje.hr/tag/gimnastika/ (pristupljeno 3. siječnja 2018.)
  6. 6,0 6,1 Marija Fišter. "Gimnastika za sve – članica Međunarodne gimnastičke federacije", Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet: Zageb, rujan 2015., str. 13, dostupno u PDF izdanju na https://repozitorij.kif.unizg.hr/islandora/object/kif%3A70/datastream/PDF/view (pristupljeno 3. siječnja 2018.)
  7. Horace Butterworth. "The Horizontal Bar", 1902., str. 5, dostupno na Google knjigama: https://books.google.hr/books?redir_esc=y&hl=hr&id=O95AAQAAIAAJ&pg=PA5&sig=ACfU3U1rnvPp8B0f3qHkSzy5UGJdj8fo4g&focus=searchwithinvolume&q=acrobats
  8. John Goodbody. "The Illustrated History of Gymnastics". London: Stanley Paul & Co. 1982., str. 11–18. ISBN 0-09-143350-9